Velika promjena za umirovljenike: Tko će dobivati više, a tko ostaje na istome?

Autor:Lika-express
5 min čitanja
Foto: Edvard Šušak/Hina

Oko 541.000 umirovljenika od 1. siječnja 2027. primalo bi veće mirovine prihvati li Sabor predloženo ukidanje poreza na dohodak, najavila je u petak državna tajnica Ministarstva financija Tereza Rogić Lugarić. Rasterećenje bi obuhvatilo mirovine veće od 600 eura mjesečno, dok onima koji taj porez već ne plaćaju ne bi donijelo povećanje, upozorava oporba.

U saborskoj raspravi 20. studenoga predstavljene su izmjene četiriju zakona koji uređuju porez na dohodak, porez na dobit, porez na dodanu vrijednost i doprinose. Uz rasterećenje mirovina, pred zastupnicima su oporezivanje iznadprosječnih profitnih marži, promjene doprinosa obrtnicima i porezni tretman pojedinih potpora.

Damir Bakić iz Kluba Možemo procjenjuje da bi ukidanje poreza umirovljenicima ostavilo oko 180 milijuna eura godišnje, odnosno 15 milijuna mjesečno. Raspoređeno na sve mirovine, prema njegovoj računici, to odgovara prosjeku od 12 eura. Pritom je zatražio rješenje i za umirovljenike koji od poreznog oslobođenja ne bi imali koristi te predložio da oni koji mogu raditi uz plaću primaju cijelu mirovinu, umjesto sadašnjih 50 posto.

Na položaj umirovljenika s niskim primanjima upozorila je i GLAS-ova Anka Mrak Taritaš. Prema brojkama koje je iznijela, prosječna mirovina s mirovinama prema posebnim propisima iznosi između 645 i 680 eura, a prosječna radnička između 595 i 600 eura. Usporedila ih je sa 753 eura mjesečno, koliko je, kako je navela, potrebno da osoba ne bude u riziku od siromaštva, te ustvrdila da su hrvatske mirovine i dalje među najnižima u Europskoj uniji.

Oglas

Mostov Miro Bulj podržava porezno rasterećenje umirovljenika, ali prigovara što bi se provodilo na teret lokalnih, a ne državnog proračuna. Rekao je da je u Sinju stopu poreza na dohodak smanjio na 15 posto te optužio Vladu da oduzimanjem prihoda lokalnim sredinama provodi centralizaciju moći.

Drugi važan dio rasprave odnosio se na dobit poduzeća. Rogić Lugarić oporezivanje profitne marže iznad prosječne razine predstavila je kao ključnu antiinflacijsku mjeru paketa. Objasnila je da bi se provodilo unutar sustava poreza na dobit, uz prethodne tri godine kao referentno razdoblje za usporedbu s 2026. godinom.

Oglas

SDP-ov Boris Lalovac osporio je namjenu tako prikupljenog novca. Pozvao se na rješenje iz 2023. kojim je, prema njegovim riječima, prihod od dodatnog poreza na dobit bio u cijelosti namijenjen pomoći socijalno ugroženima, uključujući umirovljenike i druge ranjive skupine. „Ove godine toga nema, što znači da sve ovo što ide, ide za krpanje proračuna”, ustvrdio je.

Tomislav Josić iz Domovinskog pokreta podržao je oporezivanje marži, ali upozorio da rast dobiti nema uvijek isti uzrok. „Ne smijemo izjednačiti poduzetnike koji povećavaju dobit zato što više proizvode, izvoze i zapošljavaju s onima koji povećavaju zaradu isključivo podizanjem cijena”, rekao je.

Za obrtnike se predlažu veći doprinosi u dva viša razreda godišnjih primitaka. U razredu od 40.000 do 50.000 eura mjesečna bi obveza porasla za 12,5 posto, a od 50.000 do 60.000 eura za 25 posto. Za primitke do 40.000 eura godišnje doprinosi se ne bi mijenjali.

IDS-ov Dalibor Paus najavio je amandmane kako bi prijelazi između razreda bili blaži. Smatra da nagli rast obveza potiče obrtnike da pred kraj godine traže administrativne i porezne načine kojima bi izbjegli prelazak praga. HDZ-ova Anamarija Blažević, nasuprot tomu, istaknula je da se u paušalnom sustavu ništa ne mijenja za više od 83 posto obrtnika. „Ne radi se o nikakvom udaru na male obrtnike, nego se kod viših razina primitaka obveze usklađuju sa stvarnom gospodarskom snagom”, rekla je.

Oglas

Promjene ograničene na najviše primitke prihvatljive su i HSS-ovu Darku Vuletiću. Poručio je da paušalni obrt ne treba biti trajan način da se posao s obilježjima radnog odnosa oporezuje znatno povoljnije od plaće zaposlenika. Nino Raspudić iz Kluba nezavisnih zastupnika zatražio je povećanje osnovnog osobnog odbitka sa sadašnjih 600 eura, odnosno njegovo usklađivanje s inflacijom.

Među ostalim predloženim promjenama jest izuzimanje određenih demografskih potpora i potpora za otklanjanje šteta u poljoprivredi iz oporezivih primitaka. Turističkim iznajmljivačima predviđen je automatski upis u registar poreznih obveznika i ispis iz njega.

Mirovinski fondovi, društva za mirovinsko osiguranje i društva za životno osiguranje bili bi oslobođeni poreza po odbitku na dividende i udjele u dobiti koje ostvaruju. Rogić Lugarić navela je da je cilj te mjere povećati prinose na štednju građana i potaknuti ulaganja.

Oglas
TAGGED:
Podijelite članak