Hrvatska planira četiri velike energane na otpad: Evo gdje bi se mogle graditi
Objavljeno: 11/10/2026 | Autor: Lika-express
Hrvatskoj su potrebne četiri energane u kojima bi se otpad koji nije moguće reciklirati koristio za proizvodnju električne i toplinske energije, smatraju predstavnici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te dio stručnjaka. Kao moguće lokacije spominju se područja Šibenika, Osijeka, Rijeke i Zagreba. Pojedini projekti već su u pripremi, no do njihove realizacije mogle bi proći godine. Posebno je važno da nijedno od tih postrojenja nije predviđeno za obradu opasnog otpada.
Četiri energane kao dio novog sustava gospodarenja otpadom
O potrebi izgradnje energana govorilo se na stručnom skupu posvećenom energetskoj oporabi otpada.
Maja Feketić, načelnica sektora za fondove Europske unije u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, upozorila je na rast količine komunalnog otpada i potrebu za novim načinima njegove obrade.
Prema predstavljenim podacima, Hrvatska je 2014. godine proizvodila 379 kilograma komunalnog otpada po stanovniku, a 2024. čak 497 kilograma.
Istodobno je udio otpada koji završava na odlagalištima smanjen s 94 na 51 posto, dok je udio recikliranja povećan s četiri na 38 posto.
Ipak, znatne količine otpada i dalje završavaju na odlagalištima.
Gdje bi se gradile nove energane?
Prva energana predviđena je na području Centra za gospodarenje otpadom Bikarac kod Šibenika.
Planirani kapacitet iznosi 130.000 tona goriva iz otpada godišnje, a postrojenje bi koristilo otpad iz četiri dalmatinske županije.
Fond i nadležno ministarstvo već su osigurali sredstva za izradu potrebne stručno-tehničke dokumentacije.
Druga energana planira se na području Osijeka, u sklopu kogeneracijskog postrojenja u slobodnoj zoni.
Njezin predviđeni kapacitet iznosi 54.000 tona godišnje, a bila bi namijenjena području Slavonije.
Interes je iskazala i Rijeka, koja je Fondu predala zahtjev za financiranje izrade studije opravdanosti.
Moguća riječka energana mogla bi koristiti gorivo iz otpada i prosušeni mulj iz centara Marišćina, Kaštijun i Babina Gora.
Kao četvrta moguća lokacija spominje se Zagreb, za koji predstavnici Fonda smatraju da bi također trebao razviti takvo postrojenje.
Važno je naglasiti da projekti nisu u jednakoj fazi pripreme i da spomenute lokacije ne znače kako su sve četiri gradnje konačno odobrene.
Što je s opasnim otpadom?
Jedna od najvažnijih informacija odnosi se na vrstu otpada koji bi se obrađivao u novim energanama.
Prema predstavljenim planovima, nijedna od četiri predviđene energane nije namijenjena obradi opasnog otpada.
Njihova bi osnovna namjena bila energetska oporaba ostatnog otpada koji nije pogodan za recikliranje.
Ta je razlika važna i zbog problema nezakonito odloženog otpada u Gospiću, koji posljednjih mjeseci izaziva veliku zabrinutost građana.
Najavljene energane ne treba poistovjećivati s postrojenjima za zbrinjavanje opasnog otpada, niti iz dostupnih informacija proizlazi da predstavljaju konkretno rješenje za sav otpad obuhvaćen sanacijom u Gospiću.
Hrvatska planira ukupno 11 centara za gospodarenje otpadom
Prema predstavljenim podacima, Hrvatska bi do 2031. godine trebala imati ukupno 11 centara za gospodarenje otpadom.
Trenutačno je pet takvih centara u funkciji, tri su u izgradnji, za dva se čeka izbor izvođača, dok je za zagrebački centar izdana lokacijska dozvola.
Procjenjuje se da bi nakon razvoja cijelog sustava godišnje moglo nastajati približno 550.000 tona goriva iz otpada.
Upravo taj ostatni materijal bio bi namijenjen daljnjoj energetskoj oporabi.
Do početka rada moglo bi proći i deset godina
Daniel Rolph Schneider sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje smatra da bi Hrvatskoj bile potrebne četiri energane.
Prema njegovim procjenama, godišnje bi trebalo energetski oporabiti između 350.000 i 500.000 tona goriva iz otpada, ne računajući dodatne količine pojedinih drugih materijala.
Međutim, upozorio je i na duljinu pripreme takvih projekata.
Od odluke o gradnji do početka rada energane može proći između osam i deset godina.
Uz četiri najčešće spominjane lokacije, postoje i druge inicijative, među kojima su projekti u Sisku te mogućnosti koje su se spominjale za Kutinu.
Što slijedi?
Pred Hrvatskom su godine u kojima će se odlučivati o načinu obrade velikih količina otpada koje nije moguće reciklirati.
Izgradnja energana jedna je od mogućnosti koju zagovaraju predstavnici Fonda i dio stručne zajednice, ali realizacija pojedinih projekata ovisit će o dokumentaciji, dozvolama, financiranju i drugim propisanim postupcima.
Za građane će pritom biti posebno važno da se jasno razlikuju postrojenja za energetsko iskorištavanje ostatnog otpada od postrojenja namijenjenih opasnom otpadu.
Za sada je poznato da se kao glavne moguće lokacije spominju Šibenik, Osijek, Rijeka i Zagreb, ali nijedna od četiri predviđene energane nije namijenjena zbrinjavanju opasnog otpada.
