Epidemija ebole u Africi nastavlja se širiti, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) potvrdila je novi slučaj zaraze u Nigeriji. U Demokratskoj Republici Kongu zabilježeno je više od 9.600 oboljelih, dok se slučajevi povezani s epidemijom pojavljuju i izvan te zemlje. Iako je riječ o ozbiljnoj zdravstvenoj prijetnji u pogođenim područjima, europski stručnjaci trenutačno procjenjuju da je rizik za stanovništvo Europe, pa tako i Hrvatske, vrlo nizak.
Najnoviji slučaj potvrđen je 20. listopada u nigerijskom glavnom gradu Abuji. Riječ je o ženi koja je prethodno boravila u Ugandi, a nakon pojave simptoma javila se liječniku.
Zdravstvene vlasti Nigerije identificirale su 44 osobe koje su bile u kontaktu s oboljelom i prate njihovo zdravstveno stanje.
Epidemija ebole odnijela više od 4.600 života
Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije s podacima zaključno s 19. listopada 2026., u Demokratskoj Republici Kongu potvrđeno je 9.637 slučajeva zaraze virusom Bundibugyo, jednim od virusa koji uzrokuju bolest iz skupine ebole.
Od posljedica zaraze preminulo je 4.646 osoba.
Epidemija, koja je proglašena u svibnju, zahvatila je osam pokrajina i 66 zdravstvenih područja u toj afričkoj državi.
Širenje zaraze dodatno otežavaju nesigurnost u pojedinim dijelovima zemlje, raseljavanje stanovništva i otežan pristup zdravstvenoj skrbi.
Posebnu pozornost zdravstvenih institucija privlače slučajevi koji se pojavljuju izvan Konga.
U Keniji su također potvrđeni slučajevi zaraze povezani s aktualnom epidemijom, a najnovija potvrda dolazi iz Nigerije.
Kolika je opasnost od ebole za Hrvatsku?
Unatoč ozbiljnosti epidemije u Africi, trenutačna europska procjena rizika znatno je povoljnija.
Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) navodi da je rizik unošenja virusa u Europsku uniju i Europski gospodarski prostor vrlo nizak.
Pojedinačni uvezeni slučajevi ipak nisu isključeni.
Tijekom aktualne epidemije oboljeli zdravstveni i humanitarni radnici iz pogođenih područja prevezeni su u specijalizirane europske bolnice radi liječenja.
Takvi slučajevi ne znače da se virus nekontrolirano širi europskim stanovništvom.
ECDC naglašava važnost pravodobnog prepoznavanja sumnjivih slučajeva, izolacije oboljelih i praćenja osoba koje su mogle biti izložene zarazi.
Prema trenutačno dostupnim procjenama, nema razloga za zaključak da stanovništvu Hrvatske prijeti neposredna epidemija ebole.
Koji su prvi simptomi ebole?
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, simptomi se mogu pojaviti između dva i 21 dana nakon zaraze.
Bolest najčešće počinje naglo, a prvi znakovi mogu biti povišena tjelesna temperatura, izrazit umor, bolovi u mišićima, glavobolja i grlobolja.
Kako bolest napreduje, mogu se pojaviti povraćanje, proljev, bolovi u trbuhu i osip.
Kod težih oblika bolesti moguće je i unutarnje ili vanjsko krvarenje, ali ono nije prisutno kod svih oboljelih.
Važno je naglasiti da navedeni simptomi nisu specifični samo za ebolu. Mogu se pojaviti i kod brojnih drugih, znatno češćih infekcija.
Zbog toga se sumnja na ebolu ne postavlja samo na temelju temperature ili probavnih tegoba, nego se procjenjuju i nedavna putovanja te mogući kontakti sa zaraženim osobama.
Kako se ebola prenosi?
Ebola se prenosi izravnim kontaktom s krvlju ili drugim tjelesnim tekućinama osobe koja je oboljela ili preminula od te bolesti.
Zaraza je moguća i putem predmeta ili površina onečišćenih takvim tekućinama.
Za razliku od nekih respiratornih infekcija, ebola se ne širi uobičajenim prijenosom zrakom poput ospica.
Svjetska zdravstvena organizacija ističe i da zaražena osoba ne prenosi virus prije pojave simptoma.
Najveći rizik postoji kod izravnog kontakta s oboljelima bez odgovarajućih zaštitnih mjera, osobito tijekom njege bolesnika.
Što trebaju učiniti osobe koje su putovale u pogođena područja?
Osobe koje su boravile u područjima zahvaćenima epidemijom i unutar 21 dana razviju temperaturu ili druge simptome trebaju se odmah javiti zdravstvenoj službi.
ECDC preporučuje da prije dolaska u ambulantu ili bolnicu najprije telefonski kontaktiraju zdravstvene djelatnike te navedu gdje su putovale i jesu li bile u mogućem kontaktu sa zaraženom osobom.
Takav postupak omogućuje pravodobnu zdravstvenu procjenu i provedbu potrebnih zaštitnih mjera.
Za ostale građane najvažnije je pratiti provjerene informacije zdravstvenih institucija, bez širenja neutemeljenih tvrdnji o pojavi bolesti u Hrvatskoj.
Epidemija ebole predstavlja ozbiljan problem za pogođene afričke zemlje, ali trenutačne procjene europskih zdravstvenih institucija ne upućuju na visok rizik za stanovništvo Hrvatske.
