HGSS Split obilježava 70 godina djelovanja, tijekom kojih su njegovi spašavatelji sudjelovali u tisućama akcija i spasili tisuće ljudskih života. Splitska stanica godišnje ima stotinjak intervencija na kopnu i moru, a njezin pročelnik Branimir Jukić otkriva da većina spašenih nisu strani turisti, kako se često misli, nego hrvatski državljani.
Veliku obljetnicu splitski HGSS obilježava i pokaznom vježbom koja će se održati danas, 24. listopada, s početkom u 11 sati na plaži Kašjuni na Marjanu. Posjetitelji će moći vidjeti potragu za nestalim osobama uz pomoć potražnih pasa, spašavanje iz stijena, ronilačke tehnike, intervencije na vodi, helikoptersko spašavanje te pružanje prve pomoći.
U splitskoj stanici djeluje stotinjak aktivnih volontera, među kojima je 15 žena, tridesetak pričuvnih članova te oko 150 vanjskih suradnika. Oni dolaze iz ispostava Brač, Hvar, Vis, Kaštela, Vrlika, Sinj, Solin-Dugopolje, Omiš i Split. Stanica raspolaže i sa šest licenciranih K9 timova koje čine vodiči i potražni psi.
Većina spašenih zapravo su hrvatski državljani
Iako se HGSS u javnosti često povezuje sa spašavanjem nepripremljenih stranih turista, stvarna statistika pokazuje drukčiju sliku.
“Iako u javnosti vlada mit o izgubljenim stranim turistima u japankama, statistika na razini cijelog HGSS-a, pa i splitske stanice, pokazuje da su velika većina spašenih osoba zapravo hrvatski državljani”, rekao je Hini pročelnik splitskog HGSS-a Branimir Jukić.
Najčešći razlozi intervencija uključuju nepripremljenost za odlazak u planine, precjenjivanje vlastitih mogućnosti i zdravstvene probleme. Spašavatelji interveniraju i zbog nesreća tijekom poljoprivrednih radova, planinarenja i branja bilja.
Posebno su česte potrage za nestalim osobama sa zdravstvenim poteškoćama, pri čemu je demencija jedan od najčešćih uzroka nestanka. Zbog zahtjevnog krškog terena u Dalmaciji nisu rijetka ni spašavanja iz stijena.
Splitski spašavatelji bili su pioniri helikopterskog spašavanja
Splitska stanica dugo je bila jedina stanica HGSS-a u Dalmaciji, a njezini su članovi pokrivali veliko i zahtjevno područje dinarskih planina, rijeka, kanjona i otoka.
Pročitajte još
Upravo su splitski spašavatelji prvi u Hrvatskoj započeli s helikopterskim spašavanjem. Među prvima su razvijali i obuke za takve intervencije, rukovođenje potražnim akcijama, korištenje potražnih pasa te spašavanje na divljim vodama.
Jukić ističe da stanica danas raspolaže iznimno stručnim ljudima, među kojima su nositelji prestižnih međunarodnih licenci, instruktori helikopterskog spašavanja, organizatori obuka, stručnjaci s najvišim licencama za bespilotne sustave, liječnici i instruktori HGSS-a.
Među njima je i desetak međunarodnih instruktora za spašavanje na divljim i brzim vodama.
Najvažnije je sigurno se vratiti kući
Splitski spašavatelji upozoravaju da se prije svakog odlaska u planinu ili na nepristupačan teren treba dobro informirati o zahtjevnosti odabrane rute i pratiti vremensku prognozu.
Potrebno je ponijeti odgovarajuću odjeću i obuću, dovoljno vode, osnovnu opremu prilagođenu terenu, osobnu prvu pomoć i mobitel s napunjenom baterijom.
Jukić posebno preporučuje mobilnu aplikaciju Sigurne staze, koja omogućuje pregled i praćenje označenih planinarskih staza te olakšava orijentaciju u prirodi.
Pročitajte još
“Cilj svakog izleta nije samo stići do vrha ili do druge obale, već se sigurno i sretno vratiti kući”, poručuje Jukić.
U planu nova stanica na Dračevcu
Unatoč dugoj tradiciji i velikom broju intervencija, splitski HGSS još uvijek djeluje u unajmljenim prostorima na Majdanu.
Pokrenut je projekt izgradnje nove stanice na Dračevcu, za koju je Grad Split dodijelio zemljište. Ishođena je lokacijska dozvola, a u tijeku su postupak ishođenja građevinske dozvole i priprema glavnog projekta.
Ulaganja se provode i izvan Splita. Kupljeno je zemljište u Vrlici te u Starom Gradu na Hvaru, gdje se gradi prostor za tamošnju ispostavu.
Istodobno se radi na rekonstrukciji prostora u Omišu, proširenju prostorija u Sinju te rješavanju zemljišta za buduću ispostavu u Nerežišćima na Braču.
Na Dinari se obnavlja kuća Pume, a osigurana su i sredstva za izgradnju novog skloništa “Hrvatski vitez Josip Goreta”, također na Dinari.
