Hrvatska mijenja pravila za najopasnije osuđenike: Kraj kazne više ne mora značiti slobodu
Objavljeno: 09/10/2026 | Autor: Lika-express
Osobe koje su odslužile dugogodišnje zatvorske kazne, ali za koje sud procijeni da postoji vrlo visok rizik da će ponovno počiniti teško kazneno djelo, u budućnosti možda neće odmah biti puštene na slobodu.
Vlada je u petak u saborsku proceduru uputila prijedlog Zakona o tretmanu i smještaju osoba po punom izvršenju kazne zatvora, kojim se predviđa osnivanje posebne ustanove za takve slučajeve.
Mjera bi se mogla odnositi na osobe koje su u cijelosti izdržale kaznu dugotrajnog zatvora ili najmanje deset godina zatvora za teška kaznena djela protiv života, tijela, osobnih sloboda ili spolnog integriteta.
Jedan od uvjeta bio bi i da osobi nije odobren uvjetni otpust te da sud, nakon stručnih procjena, utvrdi vrlo visok rizik od ponavljanja teškog kaznenog djela.
Odluku bi donosio županijski sud
O smještaju ne bi odlučivala Vlada ni zatvorska uprava, nego nadležni županijski sud u izvanparničnom postupku.
Prije odluke trebala bi se provesti dva neovisna psihijatrijsko-psihologijska vještačenja te prikupiti izvješća zatvorskog sustava, probacije, socijalne skrbi i drugi dokazi.
Posebno povjerenstvo koje bi imenovao Hrvatski sabor moglo bi sudu predložiti određivanje mjere.
Smještaj ne bi imao unaprijed određen kraj. Trajao bi dok postoji procijenjena opasnost, ali bi sud najmanje jednom u 18 mjeseci morao ponovno provjeriti postoje li razlozi za njegovo nastavak.
Posebna ustanova ne bi bila zatvor
Vlada naglašava da se ne bi radilo o novoj zatvorskoj kazni.
Osobe bi bile smještene u posebno osnovanu ustanovu, fizički i organizacijski odvojenu od zatvorskog sustava, s individualnim terapijskim programima i multidisciplinarnim stručnim timom.
Imale bi pravo na odvjetnika, pravnu pomoć, uvid u plan tretmana, pritužbe i žalbu Vrhovnom sudu.
Na početku samo pet korisnika
Prema aktualnim podacima zatvorskog sustava, 322 zatvorenika prema vrsti kaznenog djela i duljini kazne ulaze u najširi krug osoba na koje bi se zakon jednog dana mogao odnositi.
To ne znači da bi svih 322 završilo u novoj ustanovi. Vlada očekuje da bi broj osoba kod kojih bi stvarno bili ispunjeni svi uvjeti bio znatno manji.
U početnoj fazi predviđen je smještaj samo pet korisnika.
Za rad ustanove trebalo bi zaposliti najmanje 14 ljudi, među kojima forenzičkog psihijatra, psihologa, socijalnog pedagoga, socijalnog radnika i stručne radnike zadužene za sigurnost.
Za zapošljavanje je u 2027. planirano 300.000 eura, a od 2028. oko 720.000 eura godišnje. Dodatno bi za rad ustanove od 2028. trebalo izdvajati oko 480.000 eura godišnje.
