Prosječna plaća u Hrvatskoj prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku iznosi 1.543 eura neto. No iza tog iznosa krije se znatno drukčija slika. Gotovo dvije trećine zaposlenih prima manje od prosjeka, a polovica ima plaću do 1.336 eura.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je 21. listopada podatke o plaćama za kolovoz 2026. godine. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama iznosila je 1.543 eura, što je nominalno povećanje od 6,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Međutim, podatak o medijalnoj plaći bolje pokazuje koliko novca zaista prima velik dio zaposlenih.
Medijalna neto plaća iznosila je 1.336 eura, čak 207 eura manje od službenog prosjeka.
Gotovo dvije trećine zaposlenih zarađuje manje od prosjeka
Razlog zbog kojeg prosječna plaća ne odgovara primanjima većine radnika vidi se u raspodjeli plaća.
Pročitajte još
Prema podacima DZS-a, 10 posto zaposlenih imalo je neto plaću do 885 eura. Svaki peti zaposleni primio je najviše 971 euro, dok je 30 posto radnika zaradilo do 1.077 eura.
Posebno je zanimljivo da je čak 40 posto zaposlenih primilo najviše 1.200 eura neto.
Medijalna plaća od 1.336 eura predstavlja sredinu raspodjele. Polovica zaposlenih primila je manje, a polovica više od tog iznosa.
Prosječna plaća od 1.543 eura nalazi se između šestog i sedmog decila raspodjele, što znači da približno dvije trećine zaposlenih zarađuju manje od službenog prosjeka.
Gdje su najveće, a gdje najmanje plaće?
Razlike među djelatnostima također su velike.
Najviša prosječna neto plaća za kolovoz isplaćena je u zračnom prijevozu i iznosila je 2.483 eura.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se proizvodnja odjeće, gdje je prosječna neto plaća bila samo 979 eura.
Razlika između tih dviju djelatnosti iznosi čak 1.504 eura mjesečno.
Prosječna bruto plaća na razini Hrvatske u kolovozu je iznosila 2.180 eura.
Pročitajte još
Plaće rastu, ali ne jednako kao cijene
U usporedbi s kolovozom prošle godine, prosječna neto plaća nominalno je povećana za 6,7 posto.
Kada se uračuna rast potrošačkih cijena, realni rast iznosi 2,4 posto.
Usporedba sa srpnjem pokazuje još zanimljiviji podatak. Prosječna neto plaća nominalno je porasla za 0,2 posto, ali je realno pala za 0,2 posto.
Drugim riječima, iako je iznos prosječne plaće bio nešto veći, njezina je kupovna moć na mjesečnoj razini blago smanjena.
Medijalna neto plaća istodobno je pala za 0,7 posto u odnosu na srpanj, kada je iznosila 1.346 eura.
Zašto prosječna plaća ne pokazuje koliko većina građana zarađuje?
Prosječna plaća izračunava se tako da se ukupni iznos isplaćenih plaća podijeli s brojem zaposlenih obuhvaćenih statistikom. Na taj rezultat utječu i vrlo visoke plaće manjeg broja zaposlenika.
Medijalna plaća drukčiji je pokazatelj jer dijeli zaposlene na dvije jednake skupine prema visini primanja.
Upravo zato razlika između prosječnih 1.543 eura i medijalnih 1.336 eura pokazuje zašto mnogi zaposleni ne prepoznaju vlastita primanja u objavljenom nacionalnom prosjeku.
Treba naglasiti da se ovi podaci odnose na zaposlene u pravnim osobama u Hrvatskoj i na plaće za kolovoz 2026. godine.
Sljedeća statistička objava pokazat će jesu li se primanja tijekom rujna nastavila povećavati i koliko je taj rast pratio kretanje cijena.
