Umirovljenici mogu raditi i primati mirovinu: Evo kada ide cijeli iznos, a kada samo 50 posto
Objavljeno: 01/10/2026 | Autor: Lika-express
Umirovljenici u Hrvatskoj mogu u određenim slučajevima istodobno raditi i nastaviti primati mirovinu, a od početka 2026. mogućnosti su dodatno proširene.
Jedno od najvažnijih pravila glasi: korisnici niza vrsta mirovina mogu raditi do polovice punog radnog vremena, odnosno do 20 sati tjedno, i nastaviti primati punu mirovinu.
Za dio korisnika koji su navršili 65 godina postoji i mogućnost rada dulje od polovice punog radnog vremena, pa čak i puno radno vrijeme, uz istodobnu isplatu 50 posto mirovine.
Rad do 20 sati tjedno uz punu mirovinu
HZMO navodi da se isplata mirovine ne obustavlja korisnicima starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine, obiteljske mirovine ili dijela obiteljske mirovine koji se tijekom korištenja prava zaposle do polovice punog radnog vremena.
U praksi to znači do 20 sati tjedno ako puno radno vrijeme iznosi 40 sati.
Takav korisnik može, uz ispunjene uvjete, raditi pola radnog vremena i nastaviti primati 100 posto svoje mirovine.
Što ako umirovljenik želi raditi puno radno vrijeme?
Tu je od 1. siječnja 2026. došlo do važne promjene.
Korisnici starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremene starosne mirovine koji su navršili 65 godina života mogu se tijekom korištenja mirovine zaposliti dulje od polovice punog radnog vremena ili početi obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja.
U tom slučaju mogu istodobno raditi i primati 50 posto mirovine.
Rad dulji od polovice punog radnog vremena obuhvaća i puno radno vrijeme.
Dakle, pojednostavljeno:
| Radni status | Isplata mirovine |
|---|---|
| Rad do polovice punog radnog vremena | 100% mirovine* |
| Rad dulje od polovice radnog vremena nakon 65. godine | 50% mirovine* |
| Puno radno vrijeme nakon 65. godine | 50% mirovine* |
*Za vrste mirovina i korisnike na koje se navedena pravila primjenjuju.
Pravilo vrijedi i za dio korisnika obiteljske mirovine
Mogućnost rada nije ograničena samo na korisnike vlastite starosne mirovine.
HZMO navodi da korisnici obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine mogu raditi do polovice punog radnog vremena i primati punu mirovinu.
Od 1. siječnja 2026. korisnici obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine koji su navršili 65 godina, a zaposle se dulje od polovice punog radnog vremena ili započnu djelatnost koja povlači obvezno osiguranje, mogu primati 50 posto mirovine.
I obrtnicima su proširene mogućnosti
Promjene od početka 2026. važne su i za obrtnike te dio osoba koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost.
HZMO navodi da je od 1. siječnja omogućeno stjecanje prava na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža određenim skupinama osiguranika bez prestanka obavljanja djelatnosti, uz korištenje pola iznosa mirovine.
Među njima su obrtnici i osobe koje obavljaju profesionalnu samostalnu djelatnost, kao i još neke skupine navedene Zakonom.
Za umirovljenike koji nakon navršene 65. godine započnu obavljati obrt ili samostalnu profesionalnu djelatnost također je predviđena mogućnost isplate 50 posto mirovine pod propisanim uvjetima.
Primjer: mirovina od 700 eura i puno radno vrijeme
Ako korisnik na kojeg se pravilo primjenjuje ima mirovinu od 700 eura i nakon 65. godine počne raditi puno radno vrijeme, isplata 50 posto mirovine značila bi 350 eura mirovine mjesečno uz plaću koju ostvaruje radom.
Kod mirovine od 800 eura polovica bi iznosila 400 eura, a kod mirovine od 1.000 eura 500 eura.
To su samo matematički primjeri. Pravo na kombinaciju rada i isplate mirovine ovisi o vrsti mirovine, dobi, opsegu rada i drugim zakonskim uvjetima.
Postoje važne iznimke
Pravila nisu ista za svaku vrstu mirovine.
Posebna pravila postoje, među ostalim, za određene korisnike invalidskih mirovina te mirovina ostvarenih prema posebnim propisima. Kod nekih vrsta invalidske mirovine zapošljavanje može dovesti do obustave ili određivanja drukčijeg iznosa mirovine.
Zato korisnik koji nije siguran kojoj skupini pripada prije sklapanja ugovora o radu ili pokretanja djelatnosti treba provjeriti svoj konkretan status kod HZMO-a.
