Hrvatski sabor ovog će tjedna raspravljati o izboru novog glavnog ravnatelja HRT-a, rebalansu državnog proračuna te izmjenama zakona koje donose nova prava radnicima izloženima azbestu i obiteljima nestalih u Domovinskom ratu.
Već u utorak pred zastupnike dolazi prijedlog da novi glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije bude Dražen Miočić.
Njega je predložio saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije. Miočić na HRT-u radi od 1994. godine, a tijekom karijere bio je novinar, reporter i urednik te obnašao dužnosti urednika Informativnog programa i ravnatelja Programa HRT-a.
Za imenovanje glavnog ravnatelja HRT-a potrebna je većina glasova svih saborskih zastupnika, a mandat traje pet godina.
U srijedu je na dnevnom redu rebalans državnog proračuna za 2026. godinu.
Pročitajte još
Prihodi se povećavaju za 853,2 milijuna eura, na ukupno 36,6 milijardi eura, dok rashodi rastu za 745 milijuna i dosežu 40,6 milijardi eura.
Najveći rast prihoda očekuje se od poreza, za 527,6 milijuna eura, te doprinosa, za 171,7 milijuna. Istodobno se prihodi od posebnih poreza i trošarina smanjuju za 226 milijuna eura.
Među većim dodatnim izdvajanjima su sredstva za mirovine, plaće i socijalne naknade. Za inkluzivni dodatak planirano je dodatnih 185 milijuna eura, dok se dodatni novac osigurava i za energetske mjere, obnovu, energetsku tranziciju i obrambene sposobnosti.
Vlada procjenjuje da će manjak opće države na kraju godine iznositi 2,9 posto BDP-a, dok bi udio javnog duga trebao pasti na 55,5 posto BDP-a.
U četvrtak će zastupnici raspravljati o proširenju prava na obeštećenje radnika nekadašnjih tvrtki Plobest i Salonit koji su bili izloženi azbestu.
Predloženim izmjenama pravo bi se proširilo na dodatne radnike Plobesta kojima se, uz staž u njegovu pravnom prethodniku, priznaje najmanje pet godina izloženosti azbestu.
Predviđeno obeštećenje iznosi do 29.100 eura po radniku, uz isplatu tijekom tri godine.
Slične promjene predlažu se i za bivše radnike Salonita te njihove nasljednike, uz proširenje kruga osoba koje mogu ostvariti pravo na obeštećenje.
Radni tjedan Sabor bi trebao završiti raspravom o Zakonu o osobama nestalim u Domovinskom ratu.
Predložene izmjene omogućile bi pokretanje ostavinskog postupka iza osobe nestale u Domovinskom ratu i bez prethodnog proglašenja te osobe umrlom.
Promjena bi trebala riješiti problem obitelji koje iz emotivnih razloga ne žele pokretati postupak proglašenja nestalog člana obitelji umrlim, zbog čega im sada ostaju neriješena pitanja nasljeđivanja i imovine.
