SDP i Možemo! predstavili su zajednički program gospodarenja otpadom kojim najavljuju drastično smanjenje nekontroliranog uvoza otpada, državnu sanaciju ilegalnih odlagališta i milijarde eura ulaganja u javnu infrastrukturu. Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić pritom je posebno prozvao aktualnu vlast zbog slučaja Gospić, dok je koordinatorica Možemo! Sandra Benčić poručila da će uvoz otpada učiniti skupim i neisplativim za one koji na njemu nezakonito zarađuju.
Riječ je o prvom zajednički usuglašenom programskom području dviju stranaka uoči formalnog sklapanja predizborne koalicije za nadolazeće parlamentarne izbore.
Program pod nazivom „Otpad u Hrvatskoj: što ne valja i kako ćemo to popraviti?” temelji se na tri glavna cilja: izgradnji javne infrastrukture, znatno strožoj kontroli uvoza otpada i sanaciji nezakonitih odlagališta.
Hajdaš Dončić upozorio je da Hrvatska godišnje proizvodi gotovo dva milijuna tona komunalnog otpada, od čega približno polovica završava na odlagalištima. Istodobno se uvoze velike količine otpada, a sustav sortiranja i obrade nije dovoljno razvijen.
„A nemamo riješene ni sortirnice, ni centre za gospodarenje otpadom, ni energane. Zato je naša politička poruka jasna. Spriječit ćemo nekontrolirani uvoz”, poručio je predsjednik SDP-a.
Benčić: Uvoz otpada učinit ćemo skupim i neisplativim
Sandra Benčić objasnila je da dvije stranke ne predlažu samo stroži nadzor, nego i financijska pravila kojima bi se spriječilo da Hrvatska postane odredište za otpad koji se potom nezakonito odlaže.
„Učinit ćemo ga skupim, teškim i neisplativim za one koji to rade, a koji su dosad itekako od toga imali koristi jer su otpad uvezli, zakopali i uzeli novac”, rekla je Benčić.
Prema predloženom modelu, svaka pošiljka otpada morala bi biti unaprijed najavljena. Uvoznik bi morao dokazati da postoji odgovarajući kapacitet za obradu, a unaprijed bi se osiguravala i sredstva za eventualnu sanaciju.
Pročitajte još
Država bi, najavljuju, u svakom trenutku morala imati podatke o tome koliko je otpada ušlo u zemlju, gdje se nalazi i kako je obrađen.
Prema posljednjim službenim podacima, Hrvatska je 2024. godine uvezla 871.255 tona otpada, a izvezla 961.442 tone. Najveći dio legalno uvezenog otpada čine neopasni materijali, poput metala, papira i drva, koji se koriste kao sirovine u proizvodnji.
SDP i Možemo! smatraju da postojeće kontrole nisu dovoljne kako bi se spriječile zlouporabe.
„Dozvolili su Gospić i stotine malih Gospića”
Predsjednik SDP-a posebno je kritizirao odgovornost aktualne vlasti za nezakonito odloženi otpad u Gospiću i drugim dijelovima Hrvatske.
„Oni su dozvolili kaos, dozvolili su Gospić, i još stotine malih Gospića. Dozvolili su ekomafiji da zarađuje na smeću”, poručio je Hajdaš Dončić.
Dvije stranke najavljuju da bi država preuzela punu odgovornost za sanaciju ilegalnih odlagališta, umjesto da najveći dio tereta ostane na gradovima i općinama.
Troškovi sanacije nastojali bi se naplatiti od onih koji su otpad nezakonito odložili, a za otkrivanje organiziranog kriminala povezanog s otpadom uključile bi se specijalizirane državne službe.
Benčić predlaže i drukčiju organizaciju nadzora, uz snažniju koordinaciju policije, državnog odvjetništva i inspekcije zaštite okoliša.
„To znači da više nemamo 50 paralelnih nadležnosti”, poručila je, dodajući da komunalni redari ne bi smjeli ostati sami u suočavanju s organiziranim nezakonitim poslovima.
Prema podacima koje su predstavile dvije stranke, broj inspektora zaštite okoliša u pet godina smanjen je sa 70 na 55. Do 2035. godine žele ih imati najmanje 80.
Prioritet su Lika, Dalmacija, Primorje i Gorski kotar
Poseban dio programa odnosi se na odlagališta na krškim područjima, gdje onečišćenje može predstavljati ozbiljan rizik za podzemne vode.
SDP i Možemo! najavljuju da bi prioritet bilo zatvaranje i sanacija odlagališta na kršu, od Dalmacije i Primorja do Like i Gorskog kotara.
Time slučaj Gospića, koji je posljednjih mjeseci izazvao veliku zabrinutost javnosti, dobiva posebno mjesto u njihovu programu zaštite okoliša.
Prema podacima koje su iznijeli, u Hrvatskoj postoji 76 odlagališta koja žele postupno zatvoriti, počevši od onih na najosjetljivijim područjima.
Šest javnih sortirnica, kompostane i bioplinska postrojenja
SDP i Možemo! najavljuju i velika ulaganja u izgradnju infrastrukture za gospodarenje otpadom, koja bi bila u javnom vlasništvu.
Planiraju izgradnju šest regionalnih sortirnica s optičkim sortiranjem, mreže od 25 do 30 kompostana te šest do osam javnih bioplinskih postrojenja.
Svih 11 planiranih centara za gospodarenje otpadom žele povezati u jedinstven sustav, dok bi reciklažna dvorišta trebala postati dostupna svim općinama, uključujući mobilna rješenja.
Do 2030. godine u gradovima i općinama namjeravaju osigurati odvojeno prikupljanje šest vrsta otpada, uz sustav u kojem građani koji više odvajaju plaćaju manje.
Predviđaju i osnivanje centara za ponovnu uporabu u svim županijama te veće naknade za proizvođače koji koriste prekomjernu ili teško reciklabilnu ambalažu.
Kada je riječ o energetskoj oporabi, najavljuju energanu u Zagrebu kao zajednički projekt Grada i države, dok bi se za Rijeku, Dalmaciju i Slavoniju razradila dodatna rješenja. Energetski bi se obrađivao samo otpad koji nije moguće reciklirati.
Prozivaju Fond zbog stotina milijuna eura
Dvije stranke kritiziraju i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, tvrdeći da raspoloživi novac nije dovoljno usmjeren prema izgradnji infrastrukture.
Navode da Fond na računima drži oko 600 milijuna eura, dok lokalna komunalna poduzeća nemaju dovoljno sredstava za potrebne projekte.
Fond je ranije odbacio takve kritike, objašnjavajući da je najveći dio sredstava već namijenjen preuzetim obvezama i budućim ulaganjima.
SDP i Možemo! najavljuju da bi izmjenama sustava financiranja veći dio novca usmjerili izravno u sortirnice, centre za obradu otpada, kompostane i drugu javnu infrastrukturu.
Za provedbu plana trebaju dva mandata i milijarde eura
Sandra Benčić priznala je da je riječ o zahtjevnom i dugoročnom programu koji se ne može provesti u kratkom roku.
Na pitanje novinara koliko će predložene mjere stajati i kada ih namjeravaju ostvariti, odgovorila je da će biti potrebne milijarde eura i dva mandata.
Precizan ukupni troškovnik zasad nije predstavljen.
SDP i Možemo! procjenjuju da bi provedbom programa Hrvatska mogla ubrzati ispunjavanje europskih ciljeva recikliranja, prema kojima do 2030. godine treba reciklirati najmanje 60 posto komunalnog otpada, a do 2035. najmanje 65 posto.
Gospodarenje otpadom prvo je od osam područja njihova zajedničkog predizbornog programa. Slijede rad i stanovanje, zdravstvo, poljoprivreda i hrana, energetika, obrana i nacionalna sigurnost, obrazovanje i kultura te pravosuđe i institucije.
Predložene mjere zasad su politički program dviju oporbenih stranaka. Njihova eventualna provedba ovisit će o budućim odlukama, osiguranju financiranja i usklađenosti s europskim zakonodavstvom.
