Troje zaraženih u Hrvatskoj, jedan na respiratoru: Liječnici upozorili na simptome
Objavljeno: 25/08/2026 | Autor: Hina
Hrvatski zavod za javno zdravstvo potvrdio je tri slučaja zaraze virusom Zapadnog Nila u Hrvatskoj, a jedan od oboljelih nalazi se na intenzivnoj njezi i priključen je na respirator.
Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Alemka Markotić rekla je za Dnevnik Nove TV da je pacijent stabilno.
„Pacijent je na intenzivnoj, na respiratoru, stabilan je, nadamo se da će se u dogledno vrijeme uspjeti oporaviti i da će sve biti dobro“, rekla je Markotić.
Pročelnik Zavoda za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju Klinike „Dr. Fran Mihaljević“ Marko Kutleša za RTL Danas otkrio je da je riječ o pacijentu starijem od 80 godina iz okolice Zagreba.
„Najčešći simptom je temperatura, a može se javiti i pospanost, sve do kome. Mogu se pojaviti neurološki i motorički simptomi, paraplegija, može biti zahvaćena kralježna moždina, a može se razviti i meningitis“, objasnio je Kutleša.
Zaraženi iz tri dijela Hrvatske
Prema podacima HZJZ-a, tri osobe zaražene su tijekom srpnja i kolovoza, a dolaze iz istočne, središnje i sjeverozapadne Hrvatske.
Dvoje zaraženih za infekciju je doznalo slučajno, tijekom drugih seroloških testiranja.
Karantena nije potrebna jer se virus Zapadnog Nila ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Markotić je naglasila da je riječ o sezonalnoj bolesti koja upravo u ovom dijelu godine doseže vrhunac te da je epidemiološka situacija u Hrvatskoj slična onoj prethodnih godina.
U Grčkoj 157 slučajeva i 13 umrlih
Slučajevi zaraze ove su godine zabilježeni u nizu europskih zemalja. Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, virus je potvrđen u Albaniji, Austriji, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, na Kosovu, u Nizozemskoj, Sjevernoj Makedoniji, Rumunjskoj, Srbiji i Španjolskoj.
Posebno se prati stanje u Grčkoj, gdje je zabilježeno 157 slučajeva, dok je 13 osoba umrlo.
Ozbiljna epidemiološka situacija je i u Sjevernoj Makedoniji. Tamo je potvrđeno najmanje 43 slučaja zaraze i pet smrtnih slučajeva, a većina infekcija pojavila se tijekom posljednjih nekoliko tjedana.
Početkom kolovoza epidemija je proglašena u nekoliko općina Skoplja i okolnim područjima.
Većina infekcija virusom Zapadnog Nila u Europi događa se tijekom sezone komaraca, od kasnog proljeća do jeseni, dok je vrhunac prijenosa između srpnja i rujna.
Kako se prenosi virus Zapadnog Nila?
Virus se u prirodi održava u ciklusu između ptica i komaraca. Ptice su njegovi primarni rezervoari i glavni domaćini, dok se virus na ljude i druge sisavce prenosi ubodom zaraženog komarca.
Riječ je prvenstveno o komarcima roda Culex, dok ga u rijetkim slučajevima mogu prenijeti i pojedine vrste roda Aedes.
Rizik širenja ovisi o prisutnosti zaraženih ptica, brojnosti i aktivnosti komaraca te prisutnosti osjetljivih domaćina.
Većina zaraženih nema simptome
Prema HZJZ-u, infekcija virusom Zapadnog Nila kod većine ljudi prolazi bez simptoma.
Inkubacija najčešće traje od dva do šest dana, ali može potrajati i do dva tjedna.
Kod približno 20 do 30 posto zaraženih razvija se akutna febrilna bolest koju mogu pratiti povišena temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, probavne tegobe te prolazni osip.
U manje od jedan posto zaraženih može se razviti teži oblik bolesti zbog zahvaćanja središnjeg živčanog sustava. Mogu se pojaviti meningitis, encefalitis te, vrlo rijetko, akutna mlohava kljenut.
Veći rizik od teškog oblika bolesti imaju starije osobe te kronični bolesnici, među kojima osobe s kroničnom bubrežnom bolešću, dijabetesom ili hipertenzijom.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, za ljude trenutačno ne postoji cjepivo niti specifičan lijek protiv virusa Zapadnog Nila. Liječenje je usmjereno na ublažavanje simptoma, dok je kod težih slučajeva potrebna bolnička potporna terapija.
Kako se zaštititi od uboda komaraca?
HZJZ kao jednu od najvažnijih mjera ističe smanjivanje broja komaraca i uklanjanje njihovih legla. Građanima se preporučuje uklanjanje odstajale vode iz posuda, lončanica, bačvi, limenki i drugih mjesta na kojima se komarci mogu razmnožavati.
Za osobnu zaštitu preporučuje se korištenje repelenata, nošenje odjeće dugih rukava i nogavica na područjima s mnogo komaraca, osobito u sumrak, te postavljanje zaštitnih mreža na prozore i vrata.
