Podaci o stronciju-90 u gospićkom tlu ponovno su otvorili pitanja o stanju okoliša. Službena izvješća potvrđuju razlike među rezultatima mjerenja tijekom posljednjih godina, no stručnjaci upozoravaju da se na temelju pojedinačnih uzoraka ne mogu donositi zaključci o dugoročnom porastu radioaktivnosti ni o mogućim izvorima onečišćenja.
Radioaktivni stroncij-90 u Gospiću privukao je pozornost javnosti nakon objave podataka prema kojima je njegova izmjerena površinska aktivnost u najplićem sloju tla tijekom dvije godine porasla više od deset puta. Iako je riječ o podacima iz službenih godišnjih izvješća, njihovo pravilno tumačenje zahtijeva uvid u rezultate svih analiziranih slojeva tla i ranija mjerenja na istom području.
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI), koji provodi praćenje radioaktivnosti u okolišu, upozorio je da izdvajanje samo nekoliko vrijednosti može stvoriti pogrešnu predodžbu o stvarnom stanju.
Što pokazuju mjerenja od 2023. do 2025. godine?
Prema godišnjim izvješćima o praćenju radioaktivnosti u okolišu Republike Hrvatske, na mjernoj lokaciji Gospić 22. svibnja 2023. godine u površinskom sloju tla dubine od nula do pet centimetara izmjerena je aktivnost stroncija-90 od 24,5 bekerela po četvornom metru (Bq/m²).
U uzorku prikupljenom 16. svibnja 2024. godine vrijednost je iznosila 168 Bq/m², dok je 29. travnja 2025. godine izmjereno 260 Bq/m².
Razlika između prve i posljednje vrijednosti iznosi približno 961 posto, odnosno rezultat iz 2025. bio je oko 10,6 puta veći od rezultata iz 2023. godine.
Međutim, važno je naglasiti da se ta usporedba odnosi isključivo na najplići analizirani sloj tla, a ne na ukupnu radioaktivnost područja Gospića. U dvama dubljim slojevima tla rezultati su bili drukčiji.
Na dubini od pet do deset centimetara 2023. godine izmjereno je 383 Bq/m², 2024. godine 186 Bq/m², a 2025. godine 32,8 Bq/m².
Pročitajte još
Na dubini od deset do petnaest centimetara vrijednosti su iznosile 331 Bq/m² u 2023., 125 Bq/m² u 2024. te 61 Bq/m² u 2025. godini.
Prema tome, u tri promatrane godine rezultati u najplićem sloju rastu, dok u dvama dubljim slojevima padaju. Takve razlike zahtijevaju stručno tumačenje, osobito zato što raspodjela radionuklida u tlu nije nužno jednolika.
Rezultati s jedne mjerne lokacije ne mogu se automatski primijeniti na šire gradsko područje niti se iz njih može zaključivati o zdravstvenoj ugroženosti stanovništva.
Stroncij-90 u okolišu prisutan je desetljećima
Iz Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada nakon objave rezultata pojasnili su da prisutnost stroncija-90 u gospićkom tlu nije nova pojava.
Riječ je o radioaktivnom izotopu koji nastaje tijekom nuklearne fisije, a u okoliš je dospijevao i kao posljedica nuklearnih pokusa i nesreća. Institut njegovu prisutnost u hrvatskom okolišu povezuje s radioaktivnim oborinama nakon černobilske nesreće 1986. godine.
Stroncij-90 ima vrijeme poluraspada od približno 28,8 godina, zbog čega se u okolišu može zadržati desetljećima.
Prema ranije objavljenom stručnom očitovanju IMI-ja, vrijednosti izmjerene na području Gospića znatno su se razlikovale i tijekom prethodnih desetljeća. Tako je 2003. godine zabilježeno 440 Bq/m², 2004. godine 280 Bq/m², a 2007. godine 270 Bq/m².
Time se potvrđuje da vrijednost iz 2025. godine nije najviša među ranije objavljenim rezultatima mjerenja na toj lokaciji.
Institut također upozorava da je raspodjela stroncija-90 u okolišnim uzorcima neujednačena te da se rezultati mogu razlikovati i među uzorcima uzetima na vrlo maloj površini.
Dodatno je važno što je u praćenju gospićke lokacije postojao prekid od 2014. do 2022. godine, a redovito uzorkovanje ponovno je uključeno u program 2023. godine.
Zbog toga stručnjaci smatraju da su za pouzdano utvrđivanje dugoročnih promjena potrebna mjerenja tijekom duljeg razdoblja.
Postoji li povezanost s nezakonito odloženim otpadom?
Pozornost javnosti na stroncij-90 pojavila se u razdoblju kada je Gospić već bio suočen s pitanjima povezanima s nezakonito odloženim otpadom na području nekadašnjeg industrijskog kompleksa PPK Velebit. Međutim, riječ je o dvama pitanjima koja treba jasno razlikovati.
Prema dosad javno dostupnim informacijama i stručnim očitovanjima, nije utvrđena povezanost izmjerenih vrijednosti stroncija-90 s nezakonito odloženim otpadom.
Sami rezultati praćenja stroncija-90 ne omogućuju utvrđivanje izvora njegove prisutnosti niti predstavljaju dokaz novog radioaktivnog onečišćenja.
Jednako tako, iz tih rezultata nije moguće izravno utvrditi kolikoj su dozi zračenja eventualno izloženi stanovnici. Za takvu procjenu potrebni su odgovarajući stručni podaci o mogućim putovima izloženosti.
O mjerenjima se raspravljalo i u Hrvatskom saboru
Tema stroncija u Gospiću bila je predmet javnih istupa nadležnih institucija tijekom listopada 2026. godine. Glavni državni inspektor Tonči Glavinić izjavio je da Državni inspektorat provodi nadzor na području Gospića nakon medijskih navoda o izmjerenim vrijednostima stroncija-90. Pritom je najavio dodatne informacije nakon zaprimanja izvješća.
O stronciju se govorilo i 14. listopada na tematskoj sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu, posvećenoj stanju okoliša i sigurnosti poljoprivrednih proizvoda na gospićkom području.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak tom je prilikom upozorio na povijesnu prisutnost stroncija-90 u okolišu te podsjetio na rezultate ranijih mjerenja.
U raspravi je istaknuta i potreba da se pitanja o stanju okoliša razmatraju na temelju stručnih analiza i provjerenih podataka, bez neutemeljenog povezivanja različitih vrsta onečišćenja.
Za pouzdane zaključke važna su kontinuirana mjerenja
Službeni rezultati pokazuju da se izmjerene vrijednosti stroncija-90 u pojedinim slojevima gospićkog tla razlikuju od godine do godine. Međutim, takve razlike same po sebi nisu dovoljne za zaključak o novom izvoru radioaktivnosti ili trajnom trendu povećanja.
Zato je važno nastaviti redovito praćenje, uspoređivati rezultate primjenom odgovarajuće metodologije i javnosti pružati razumljiva stručna objašnjenja.
Posebno bi korisno bilo dodatno pojasniti razlike između rezultata u površinskom i dubljim slojevima tla te objaviti zaključke eventualnih dodatnih radioloških provjera kada budu dostupni.
Za stanovnike Gospića, ali i za poljoprivrednike s toga područja, pouzdano informiranje o stanju okoliša ima posebno značenje.
Dosad objavljeni rezultati ne daju osnovu za tvrdnje o novoj radioaktivnoj kontaminaciji Gospića, ali potvrđuju važnost dugoročnog i sustavnog praćenja radioaktivnosti u okolišu.
Upravo su kontinuitet mjerenja, dostupnost službenih podataka i njihovo stručno tumačenje najbolji način da javnost dobije odgovore utemeljene na činjenicama, a ne na pretpostavkama.
Na kraju, pitanje nije samo zašto su pojedine izmjerene vrijednosti rasle ili padale, nego jesu li građanima dovoljno jasno objašnjeni razlozi tih razlika i njihovo stvarno značenje. Objavljivanje rezultata svakako je važno, ali jednako je važno da javnost razumije što se iz njih može, a što ne može zaključiti.
Gospiću nisu potrebne neutemeljene zabrinutosti, ali ni nedoumice koje bi se mogle otkloniti dodatnim stručnim pojašnjenjima. Građani imaju opravdan interes znati što pokazuju mjerenja u okolišu u kojem žive, kakva je njihova stručna procjena i postoje li razlozi za daljnje provjere.
Jer kada je riječ o zdravlju ljudi i stanju okoliša, nije dovoljno samo objaviti brojke. Jednako je važno objasniti što one znače. Tek tada javnost može dobiti cjelovitu sliku, a pitanje jesu li građani dobili sve odgovore može se razmotriti na temelju činjenica.
