Vožnja po jakoj kiši može postati opasna u samo nekoliko trenutaka. Automobil iznenada prestane reagirati na upravljač, kotači izgube prianjanje, a vozač ima osjećaj kao da vozilo pluta po cesti. Riječ je o akvaplaningu, pojavi koja se može dogoditi i iskusnim vozačima. Stručnjaci upozoravaju da upravo instinktivna reakcija, poput naglog okretanja upravljača ili snažnog kočenja, može dodatno pogoršati situaciju.
Što je akvaplaning i zašto automobil gubi kontrolu?
Akvaplaning, poznat i kao vodeni klin, nastaje kada se između automobilskih guma i površine ceste stvori sloj vode koji gume ne uspijevaju dovoljno brzo potisnuti.
Umjesto da ostvaruju izravan kontakt s asfaltom, gume počinju kliziti po vodi.
U takvoj situaciji upravljanje i kočenje mogu postati znatno manje učinkoviti, a u slučaju potpunog gubitka kontakta s kolnikom vozač može privremeno izgubiti mogućnost kontroliranja smjera kretanja vozila.
Pročitajte još
Rizik raste s povećanjem brzine, količine vode na cesti i istrošenošću guma.
Posebno opasna mogu biti mjesta na kojima se voda zadržava, poput kolotraga, udubljenja, pojedinih zavoja i slabo odvodnjenih dijelova prometnice.
Kako prepoznati da je automobil počeo „plivati”?
Pročitajte još
Akvaplaning se može dogoditi iznenada, a jedan od karakterističnih znakova jest promjena osjećaja na upravljaču.
Volan može postati neuobičajeno lagan, dok automobil prestaje reagirati na uobičajene pokrete.
Vozač može primijetiti i promjenu zvuka vode ispod automobila, odnosno snažno šuštanje i udaranje vode o podvozje.
Kod nekih vozila može doći do promjena broja okretaja motora ili aktiviranja sustava koji upozoravaju na gubitak prianjanja.
Važno je znati da se ne moraju pojaviti svi znakovi. Ponekad vozač shvati da je došlo do akvaplaninga tek kada automobil ne reagira onako kako očekuje.
Što napraviti ako automobil počne kliziti po vodi?
Pročitajte još
Najvažnije je izbjeći nagle reakcije.
Ako osjetite da je automobil izgubio prianjanje, potrebno je postupno otpustiti papučicu gasa i izbjegavati naglo kočenje.
Upravljač treba držati mirno, bez iznenadnih i velikih pokreta, nastojeći zadržati željeni smjer kretanja.
Kod vožnje ravnom cestom to znači držati kotače približno ravno dok ponovno ne uspostave kontakt s kolnikom.
Ako se automobil nalazi u zavoju, posebno je važno ne pokušavati naglim okretanjem upravljača ispraviti putanju.
Kada gume ponovno uhvate podlogu, naglo zakrenuti kotači mogu izazvati iznenadnu promjenu smjera i dodatni gubitak kontrole.
Vozači automobila s ručnim mjenjačem mogu, ako to okolnosti sigurno dopuštaju, pritisnuti spojku kako bi odvojili pogon od kotača. Kod automatskog mjenjača ne treba pokušavati mijenjati položaj ručice tijekom akvaplaninga.
Jednu stvar posebno izbjegavajte
Jedna od najopasnijih reakcija jest panično okretanje upravljača.
Razlog je jednostavan.
Dok gume klize po vodi, automobil možda neće reagirati na zakretanje kotača. No čim ponovno ostvare prianjanje, mogu naglo usmjeriti vozilo u stranu.
Slično vrijedi i za snažno kočenje dok gume nemaju dovoljan kontakt s cestom.
Zato su smirenost, postupno smanjivanje brzine i izbjegavanje naglih manevara ključni za sigurniju reakciju.
Može li se akvaplaning dogoditi i pri manjim brzinama?
Može.
Ne postoji jedna brzina ispod koje je akvaplaning potpuno nemoguć.
Rizik ovisi o količini vode, stanju guma, dubini profila, tlaku zraka i stanju kolnika.
Pri većoj brzini gume moraju u kraćem vremenu ukloniti veću količinu vode sa svoje dodirne površine.
Zbog toga je smanjivanje brzine jedna od najvažnijih preventivnih mjera tijekom obilne kiše.
Posebno treba paziti na dionice gdje se voda skuplja u tragovima kotača drugih vozila.
Jesu li automobili s pogonom na sva četiri kotača sigurniji?
Pogon na sva četiri kotača ne može spriječiti nastanak akvaplaninga.
Iako takav pogon može pomoći pri prijenosu snage na skliskoj podlozi, ne može osigurati prianjanje kada se između guma i asfalta nalazi sloj vode koji prekida njihov kontakt.
Isto vrijedi i za elektroničke sustave poput ABS-a i ESP-a.
Oni mogu pomoći u određenim situacijama, posebno kada dio kotača još ima prianjanje, ali ne mogu ukloniti vodeni klin između gume i kolnika.
Zbog toga ni vozači modernih automobila ne bi smjeli precjenjivati mogućnosti svojeg vozila.
Stanje guma može napraviti veliku razliku
Gume imaju ključnu ulogu u smanjenju rizika od akvaplaninga.
Njihovi kanali služe za odvođenje vode iz područja kontakta s kolnikom. Kada se profil istroši, sposobnost odvodnje može se znatno smanjiti.
Važan je i pravilan tlak zraka.
Nepravilno napumpane gume mogu povećati rizik od gubitka prianjanja, zbog čega tlak treba redovito provjeravati i prilagođavati preporukama proizvođača automobila.
Stručnjaci preporučuju i provjeru stanja amortizera, jer istrošeni dijelovi ovjesa mogu dodatno otežati održavanje kontakta kotača s cestom.
Zašto je važno isključiti tempomat po jakoj kiši?
Tijekom obilne kiše preporučuje se isključiti tempomat i samostalno kontrolirati brzinu.
Na taj način vozač može ranije reagirati na promjene uvjeta, usporiti prije nakupljene vode i izbjeći nepotrebno održavanje brzine na opasnim dijelovima ceste.
Posebno je važno povećati sigurnosni razmak prema vozilu ispred sebe.
Na mokroj cesti zaustavni put može biti dulji, a iznenadno kočenje dodatno povećava rizik od gubitka kontrole.
Poseban oprez na autocesti A1 i cestama kroz Liku
Vožnja po kiši zahtijeva dodatnu pozornost i na prometnicama kroz Liku, uključujući autocestu A1 i državne ceste koje prolaze ovim područjem.
Na pojedinim dionicama voda se može zadržavati zbog oblika kolnika, kolotraga ili otežane odvodnje, a obilne oborine mogu iznenada smanjiti vidljivost.
Vozači trebaju pratiti stanje prometnice, na vrijeme smanjiti brzinu te izbjegavati prolazak kroz veće nakupine vode kada je to moguće učiniti sigurno.
Ako su uvjeti toliko loši da nije moguće nastaviti sigurnu vožnju, najbolje je zaustaviti se na prikladnom i sigurnom mjestu, primjerice odmorištu, te nastaviti put kada se uvjeti poboljšaju.
Kako smanjiti opasnost od akvaplaninga?
Najvažnija zaštita počinje prije nego što automobil naiđe na vodu.
Prilagođena brzina, dovoljno dubok profil guma, pravilan tlak, ispravni amortizeri i povećan sigurnosni razmak mogu znatno smanjiti rizik.
Tijekom obilne kiše treba izbjegavati nagla ubrzavanja, kočenja i promjene smjera.
Ako automobil ipak počne kliziti po vodi, najvažnije je ne paničariti, postupno otpustiti gas i izbjegavati nagle pokrete upravljačem dok se prianjanje ponovno ne uspostavi.
Akvaplaning nije opasnost rezervirana samo za neiskusne vozače. Može se dogoditi svakome, a pravodobno prepoznavanje rizika i odgovarajuća reakcija mogu biti presudni za sigurnost.
