Kada dijete danima kašlje, nos mu je začepljen, a temperatura ne popušta, roditelji se često pitaju treba li mu antibiotik. No većina dječjih prehlada, kašlja i grlobolja uzrokovana je virusima, na koje antibiotici ne djeluju. Upravo je odgovorna uporaba antibiotika kod djece u središtu ovogodišnje kampanje Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), pokrenute povodom Europskog dana svjesnosti o antibioticima 18. studenoga.
Europski zdravstveni stručnjaci posebno se obraćaju roditeljima dojenčadi i predškolske djece, među kojima su respiratorne infekcije česte. Njihova je poruka da antibiotik nije lijek za svaku infekciju i da njegovo nepotrebno uzimanje može donijeti više štete nego koristi.
Prehlada je virusna bolest koja najčešće prolazi uz odmor, dovoljno tekućine i ublažavanje simptoma. Antibiotici neće skratiti njezino trajanje niti će spriječiti da se obična virusna infekcija razvije u nešto ozbiljnije. ECDC pritom podsjeća da kašalj nakon prehlade kod djece može potrajati i dva do tri tjedna, što samo po sebi ne znači da je potreban antibiotik.
Čak ni gusti, žuti ili zeleni iscjedak iz nosa nije pouzdan znak bakterijske infekcije. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) ističe da boja nosnog sekreta nije razlog za automatsko propisivanje antibiotika.
Kada je antibiotik ipak potreban?
Antibiotici imaju važnu ulogu u liječenju određenih bakterijskih infekcija. Primjerice, mogu biti potrebni kod streptokokne upale grla, nekih bakterijskih upala uha ili sinusa te drugih infekcija za koje liječnik procijeni da zahtijevaju takvo liječenje. Međutim, ni svaka upala uha ili sinusa ne znači da dijete mora dobiti antibiotik.
Odluka o liječenju ovisi o simptomima, trajanju bolesti, dobi djeteta i nalazu liječničkog pregleda. Povišena temperatura sama po sebi ne dokazuje bakterijsku infekciju, kao što ni dugotrajan kašalj automatski ne znači da je riječ o bolesti koju treba liječiti antibioticima.
Nepotrebna uporaba tih lijekova može izazvati proljev, mučninu ili kožni osip te poremetiti prirodnu ravnotežu korisnih bakterija u organizmu. Još je važniji dugoročni problem otpornosti bakterija na antibiotike. To ne znači da djetetovo tijelo postaje otporno na lijek, nego da se razvijaju i šire bakterije protiv kojih određeni antibiotici više ne djeluju učinkovito.
Prema podacima ECDC-a, infekcije uzrokovane mikroorganizmima otpornima na antimikrobne lijekove svake godine odnose više od 35.000 života u Europskoj uniji.
Koje simptome roditelji ne smiju zanemariti?
Iako većina prehlada prolazi bez posebnog liječenja, određeni simptomi zahtijevaju liječničku procjenu. Pedijatru se treba javiti ako se djetetovo stanje pogoršava, osobito nakon početnog poboljšanja, ako temperatura dulje traje, dijete slabo pije, mokri manje nego inače ili se žali na izraženu bol u uhu ili grlu.
Otežano disanje, plavičasta boja usana, izrazita pospanost ili nemogućnost razbuđivanja znakovi su za hitnu medicinsku pomoć. Jednako tako, dojenče mlađe od tri mjeseca s temperaturom od 38 stupnjeva Celzijevih ili višom treba hitnu liječničku procjenu.
Ako liječnik propiše antibiotik, važno ga je davati u propisanoj dozi, razmacima i trajanju. Ne treba samostalno prekidati ili produljivati terapiju, niti koristiti antibiotike preostale od prethodne bolesti.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo također upozorava da antibiotici ne djeluju protiv prehlade i gripe te da ih nije opravdano uzimati bez savjeta liječnika. Kada su doista potrebni, mogu biti presudni za uspješno liječenje bakterijske infekcije.
