Grijanje klima-uređajem mnogima je postalo alternativa radijatorima i električnim grijalicama, ali s početkom hladnijih dana nameće se isto pitanje: koliko struje klima zapravo troši? Ako uređaj tijekom osam sati rada prosječno koristi 0,8 kilovata električne snage, u mjesec dana potrošit će približno 192 kilovatsata (kWh). Uz primjer ukupne cijene od 0,20 eura po kWh, to bi značilo dodatnih 38,40 eura. Stvarni račun može biti znatno drukčiji.
Koliko struje troši klima za grijanje tijekom jednog dana?
Potrošnja klima-uređaja prvenstveno ovisi o njegovoj učinkovitosti, vanjskoj temperaturi, veličini prostora i toplinskoj izolaciji.
Moderni inverter uređaji prilagođavaju rad kompresora stvarnoj potrebi za grijanjem. To znači da ne troše jednaku količinu električne energije tijekom cijelog rada.
Kada se hladna prostorija tek zagrijava, potrošnja može biti veća. Nakon postizanja zadane temperature uređaj može smanjiti snagu i nastaviti održavati toplinu.
Zato nije dovoljno pogledati samo koliko je sati klima bila uključena. Važno je znati kolika joj je bila prosječna električna snaga tijekom tog razdoblja.
Pročitajte još
Primjerice, klima koja tijekom osam sati prosječno troši 0,8 kW električne snage potrošit će 6,4 kWh dnevno.
Tijekom 30 dana takva bi potrošnja iznosila 192 kWh.
To je računski primjer, a ne podatak koji vrijedi za svaki klima-uređaj.
Pročitajte još
Koliko košta grijanje klimom tijekom mjesec dana?
Za jednostavnu usporedbu uzmimo pretpostavljenu ukupnu cijenu dodatno potrošene električne energije od 0,20 eura po kWh.
Ako klima radi osam sati dnevno tijekom 30 dana, mogući izračuni izgledaju ovako:
Prosječna električna snaga 0,5 kW – mjesečna potrošnja 120 kWh, odnosno 24 eura.
Prosječna električna snaga 0,8 kW – mjesečna potrošnja 192 kWh, odnosno 38,40 eura.
Prosječna električna snaga 1,2 kW – mjesečna potrošnja 288 kWh, odnosno 57,60 eura.
Ove iznose ne treba tumačiti kao stvarne račune hrvatskih kućanstava niti kao službenu cijenu električne energije u Hrvatskoj.
Pročitajte još
Cijena od 0,20 eura koristi se isključivo kao ilustracija izračuna. Stvarni iznos ovisi o opskrbljivaču, tarifnom modelu, mrežarini, naknadama, porezu i ostaloj potrošnji kućanstva.
Jednako tako, navedene prosječne snage služe za prikaz različitih scenarija, a ne kao mjerenje konkretnog uređaja.
Koliko klima potroši ako grije cijeli dan?
Razlika između osam i 24 sata rada može biti velika, ali ne znači da će se potrošnja nužno utrostručiti.
Ako uređaj tijekom cijelog dana prosječno troši 0,8 kW, njegova dnevna potrošnja iznosi 19,2 kWh.
Tijekom 30 dana to je 576 kWh.
Uz istu ilustrativnu cijenu od 0,20 eura po kWh, računica iznosi 115,20 eura.
Međutim, inverter klima koja neprekidno održava temperaturu u dobro izoliranom prostoru može dio vremena raditi na znatno manjoj snazi.
S druge strane, tijekom velikih hladnoća ili u prostoru s lošom izolacijom potrošnja može biti veća od navedenog primjera.
Upravo zato dvije obitelji s jednakim klima-uređajem ne moraju imati ni približno jednake račune.
Troši li klima od 3,5 kW toliko struje svakog sata?
Ovdje mnogi pogrešno tumače podatke s uređaja.
Ako je na klima-uređaju navedena snaga grijanja od 3,5 kW, to u pravilu označava njegov toplinski učinak, a ne potrošnju električne energije.
Klima-uređaji s dizalicom topline ne pretvaraju samo električnu energiju u toplinu, nego toplinu prenose iz vanjskog zraka u unutrašnjost.
Američko Ministarstvo energetike navodi da pravilno ugrađene dizalice topline zrak–zrak mogu isporučiti dva do četiri puta više toplinske energije nego što potroše električne energije.
Primjerice, ako uređaj u određenim uvjetima ima koeficijent učinkovitosti COP 3, za isporuku 3 kWh topline potrebna mu je približno 1 kWh električne energije.
Ta učinkovitost nije stalna. Mijenja se s temperaturom, opterećenjem i uvjetima rada.
Zato se za izračun potrošnje mora koristiti podatak o električnoj snazi ili stvarno izmjerena potrošnja, a ne samo deklarirana snaga grijanja.
Zašto klima zimi troši više struje?
Vanjska temperatura jedan je od važnijih čimbenika.
Kada temperatura padne, uređaj mora raditi u zahtjevnijim uvjetima kako bi osigurao dovoljno topline.
Kod niskih temperatura na vanjskoj jedinici može nastati led, pa klima povremeno pokreće postupak odleđivanja.
Tijekom tog postupka privremeno se mijenja režim rada uređaja, što utječe na njegovu ukupnu učinkovitost.
Potrošnja će zato ovisiti i o tome nalazi li se kućanstvo u priobalju, gdje su zime često blaže, ili u hladnijim područjima poput Like.
Važno je i za kakve je vanjske temperature konkretan model projektiran. Nisu svi klima-uređaji jednako učinkoviti pri vrlo niskim temperaturama.
Na koliko stupnjeva postaviti klimu za grijanje?
Previsoko postavljena temperatura može nepotrebno povećati potrošnju.
HEP u svojim savjetima za uštedu navodi preporučene raspone temperatura za različite prostorije, uključujući 20 do 23 stupnja za dnevni boravak.
Za mnoge stanove početna postavka od približno 20 do 21 stupanj može biti razuman izbor, uz prilagodbu osobnim potrebama i uvjetima prostora.
Ako je u sobi hladno zbog loše izolacije ili propuha, povećanje temperature na daljinskom upravljaču neće riješiti uzrok gubitka topline.
Pritom nema potrebe klima-uređaj stalno postavljati na izrazito visoku temperaturu kako bi prostor brže postao topao.
Najbolje je koristiti postavke koje preporučuje proizvođač i izbjegavati nepotrebno pregrijavanje.
Kako smanjiti potrošnju klime bez odricanja od topline?
Jedan od najvažnijih postupaka jest redovito čišćenje filtara.
Prljavi filtri otežavaju protok zraka i mogu smanjiti učinkovitost uređaja.
Američko Ministarstvo energetike preporučuje redovito održavanje dizalica topline, a kod zidnih unutarnjih jedinica učestalost čišćenja filtara treba prilagoditi uputama proizvođača i uvjetima korištenja.
Jednako je važno da namještaj ili zavjese ne blokiraju strujanje toplog zraka.
Provjerite i prozore. Ako kroz njih stalno ulazi hladan zrak, klima mora nadoknađivati veće toplinske gubitke.
Prostorije provjetravajte kratko i intenzivno, umjesto da tijekom grijanja satima ostavljate otvoren prozor.
Ako primjećujete da se stakla stalno magle, pročitajte i naš vodič Zašto se prozori rose iznutra i kako spriječiti vlagu.
Može li grijanje klimom povećati cijenu struje za 35 posto?
Od 1. listopada 2026. do 31. ožujka 2027. u Hrvatskoj vrijedi posebna mjera za potrošnju električne energije kućanstava.
HEP Elektra navodi da se za ukupnu šestomjesečnu potrošnju do 3.000 kWh primjenjuju cijene određene Vladinom uredbom.
Ako kućanstvo prijeđe 3.000 kWh, na dio električne energije iznad te granice primjenjuju se tarifne stavke za opskrbu uvećane za 35 posto.
Važno je naglasiti da se ne povećava za 35 posto cijeli račun kućanstva, niti se skuplje obračunava sva prethodno potrošena električna energija.
Kućanstva koja se intenzivno griju klimama trebaju pritom voditi računa i o potrošnji ostalih uređaja, jer se granica odnosi na ukupnu potrošnju kućanstva.
Detaljnu računicu objavili smo u članku Granica od 3.000 kWh: Kada se struja plaća 35 posto skuplje.
Kako sami izračunati trošak grijanja klimom?
Za izračun su potrebna tri podatka: prosječna električna snaga uređaja, broj sati rada i cijena električne energije koju plaćate.
Prosječnu električnu snagu u kilovatima pomnožite s brojem sati rada.
Tako dobivate potrošnju u kilovatsatima.
Zatim dobivenu vrijednost pomnožite s odgovarajućom cijenom po kWh.
Ako imate dvotarifno brojilo, potrošnju treba odvojiti prema višoj i nižoj tarifi.
Najtočniji rezultat daje stvarno mjerenje potrošnje uređaja, primjerice putem ugrađene funkcije za praćenje energije ako je model ima ili odgovarajućeg mjernog sustava koji je stručno ugrađen.
Za provjeru trenutačnih cijena električne energije i načina obračuna korisno je pogledati i naš članak Računi za struju od 1. listopada.
Grijanje klimom može biti učinkovito, ali nije moguće unaprijed odrediti jedan mjesečni trošak koji vrijedi za sva kućanstva. Najvažnije je uspoređivati stvarnu potrošnju električne energije, a ne samo vrijeme tijekom kojeg je uređaj uključen.
