Novi sukob političkim porukama izbio je u Istočnom Sarajevu nakon što su u ponedjeljak osvanuli bilbordi na kojima se Aliju Izetbegovića optužuje za zločine nad Srbima. Već u utorak preko murala sa zastavom Republike Srpske ispisan je grafit „genocidaši“, nakon čega je reagirala policija.
Bilbordi s portretom nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine postavljeni su na više lokacija upravo 19. listopada, na 23. godišnjicu Izetbegovićeve smrti.
Na njima je ćirilicom i na engleskom jeziku ispisana poruka: „23 godine kasnije – krvave ruke nisu oprane smrću niti su odgovorni za zločine nad srpskim narodom zaboravljeni.“
Za sada nije poznato tko je organizirao i financirao postavljanje plakata.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić, član SNSD-a Milorada Dodika, rekao je da ne zna tko stoji iza akcije, ali je otvoreno podržao poruku s bilborda.
Pročitajte još
„Ako je to netko postavio, svaka mu čast“, rekao je Ćosić.
Izetbegovića je pritom prozvao za odgovornost za stradanje Srba tijekom rata te ustvrdio da ga je smrt spriječila da bude procesuiran.
Na pojavljivanje bilborda reagirali su Memorijalni centar Sarajevo i mladež Stranke demokratske akcije, a dio spornih plakata ubrzo je uklonjen.
Novi incident uslijedio je već u utorak ujutro. Na muralu srpske trobojke na stambenoj zgradi u Spasovdanskoj ulici u Istočnom Sarajevu nepoznata osoba ispisala je riječ „genocidaši“.
Policija je osigurala područje i započela postupanje radi utvrđivanja okolnosti i mogućeg počinitelja.
Javni servis Republike Srpske RTRS o grafitu je izvijestio pod naslovom „Teške uvrede srpskom narodu“.
Istodobno, jedan od bilborda s Izetbegovićevim likom uklonjen je nakon prijave tvrtke čiji je reklamni prostor bio prekriven plakatom. Iz tvrtke su naveli da nisu znali tko ga je postavio, nakon čega je interveniralo komunalno redarstvo.
Sukobi porukama između Sarajeva i Istočnog Sarajeva nisu novost. Slične političke prijepore izazivale su i table postavljane na ulazima u dva grada od 2023. godine, na kojima su isticani različiti pogledi na ratnu opsadu Sarajeva i odlazak srpskog stanovništva iz grada.
Najnoviji slučaj ponovno je otvorio pitanje političkog korištenja ratnog nasljeđa gotovo tri desetljeća nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini.
