Nakon kibernetičkih napada na rashladne sustave u stotinama europskih supermarketa, sljedeće mete hakera mogli bi postati uređaji u našim domovima. Upozorio je to Juhan Lepassaar, izvršni direktor Agencije Europske unije za kibernetičku sigurnost (ENISA), nakon što su napadači u Francuskoj daljinski mijenjali temperature hladnjaka i zamrzivača, izazvali propadanje velikih količina hrane i, prema francuskim vlastima, najmanje 15 požara.
„Danas su to hladnjaci, sutra bi to mogli biti usmjerivači, a prekosutra kućanski uređaji”, izjavio je Lepassaar u razgovoru za AFP u Bruxellesu.
Tijekom listopada i studenoga kibernetičkim napadima bili su pogođeni supermarketi u najmanje 12 europskih zemalja, pri čemu je najteže stradala Francuska.
U napadima 11. i 12. listopada hakeri su preuzeli nadzor nad rashladnim sustavima na približno 700 prodajnih lokacija u Francuskoj. Daljinski su izmijenili postavke odmrzavanja, zbog čega su temperature u hladnjacima i zamrzivačima porasle, a brojne trgovine morale su uništiti zalihe hrane.
Francuske vlasti procjenjuju da je nastala šteta od više desetaka milijuna eura. Prema njihovu izvješću, napadi su prouzročili i najmanje 15 požara.
Francuska je 9. studenoga za listopadske napade optužila iransku Revolucionarnu gardu, odnosno njezinu kibernetičku jedinicu Shahid Kaveh. Riječ je o službenoj optužbi francuskih vlasti, dok se istrage o napadima nastavljaju.
Mogu li hakeri preuzeti kontrolu nad uređajima u kućanstvu?
Lepassaar upozorava da sve veći broj uređaja povezanih s internetom povećava i broj mogućih meta za kibernetičke napade.
Pročitajte još
Pametni hladnjaci, sustavi grijanja, klimatizacijski uređaji i kućni sigurnosni sustavi sve se češće oslanjaju na mrežne veze i softver. Ako takvi uređaji imaju sigurnosne propuste, napadači ih mogu pokušati iskoristiti za neovlašten pristup ili promjenu njihova rada.
To ne znači da je svaki povezani kućanski uređaj ugrožen niti da je najavljen konkretan napad na kućanstva. Riječ je o upozorenju na rizike koje donosi širenje uređaja povezanih s internetom.
„Sigurnost ne bi smjela, a niti može biti nešto o čemu se razmišlja tek naknadno”, poručio je čelnik ENISA-e, pozivajući proizvođače da zaštitu ugrade već tijekom razvoja proizvoda.
Posebno je upozorio na moguće posljedice kibernetičkih napada na bolnice, policiju, vatrogasce i javni prijevoz. Prekid rada takvih sustava mogao bi izravno ugroziti sigurnost građana i funkcioniranje svakodnevnih usluga.
EU uvodi stroža pravila za proizvođače
Europska unija već je donijela Akt o kibernetičkoj otpornosti kojim se uvode sigurnosni zahtjevi za proizvode s digitalnim komponentama.
Pročitajte još
Glavne obveze počet će se primjenjivati 11. prosinca 2027. godine. Proizvođači će morati voditi računa o sigurnosti svojih proizvoda tijekom razvoja, osiguravati podršku i ažuriranja te pravodobno uklanjati otkrivene ranjivosti.
Dio pravila već je na snazi. Od 11. rujna 2026. proizvođači su obvezni prijavljivati aktivno iskorištavane sigurnosne ranjivosti i ozbiljne incidente koji ugrožavaju sigurnost njihovih digitalnih proizvoda.
Lepassaar smatra da je za odgovarajuću zaštitu potrebno više ulaganja, kako proizvođača tako i europskih institucija.
Za korisnike povezanih kućanskih uređaja važno je redovito instalirati sigurnosna ažuriranja, koristiti snažne i jedinstvene lozinke te promijeniti tvorničke pristupne podatke ako uređaj to omogućuje. Posebnu pozornost treba obratiti na starije uređaje koji više ne dobivaju sigurnosnu podršku.
