Klimatske promjene sve snažnije ugrožavaju zdravlje stanovnika europskih gradova, a smrtnost povezana s vrućinom porasla je u gotovo svim analiziranim urbanim sredinama, pokazuje novo izvješće Lancet Countdown Europe.
Stručnjaci su analizirali 28 pokazatelja u više od 800 europskih gradova, prateći posljedice vrućina, požara, širenja zaraznih bolesti, peludi i promjena urbanih zelenih površina.
Između 2015. i 2024. smrtnost povezana s velikim vrućinama porasla je u 98,7 posto promatranih gradova u odnosu na razdoblje od 1991. do 2000. Prosječno je zabilježeno 82 dodatnih smrtnih slučajeva na milijun stanovnika.
Najizraženiji rast bilježe gradovi južne Europe, gdje je smrtnost povezana s vrućinom porasla za oko 161 posto. U prosjeku je riječ o 132 dodatna smrtna slučaja na milijun stanovnika.
No vrućina nije jedini zdravstveni rizik. Klimatski uvjeti sve više pogoduju širenju komaraca koji prenose bolesti poput denge, chikungunye i Zike. Procijenjeni rizik prijenosa denge u europskim gradovima porastao je za 111 posto u razdoblju od 2015. do 2024. u odnosu na razdoblje od 1981. do 2010.
Povećava se i izloženost dimu šumskih požara, posebno u južnoj i istočnoj Europi. Istodobno se u sjevernijim dijelovima kontinenta stvaraju povoljniji uvjeti za bakterije roda Vibrio, koje se razvijaju u toplijoj slanoj vodi i mogu uzrokovati ozbiljne infekcije.
Dulje i intenzivnije sezone peludi dodatni su problem za osobe koje pate od alergija. U nekim europskim gradovima koncentracije peludi pojedinih vrsta drveća porasle su za više od 100 posto.
Autori izvješća posebno naglašavaju važnost zelenila. Drveće smanjuje toplinski stres, poboljšava kvalitetu zraka i pozitivno djeluje na mentalno zdravlje stanovništva.
Preporučena pokrivenost gradskih površina krošnjama drveća iznosi najmanje 30 posto, no taj prag trenutačno doseže samo oko 14 posto analiziranih europskih gradova.
Znanstvenici upozoravaju da upravo gradovi imaju ključnu ulogu u prilagodbi klimatskim promjenama jer u njima živi velik dio europskog stanovništva. Širenje zelenih površina, smanjenje emisija i prilagodba infrastrukture ekstremnim vrućinama navode se među najvažnijim mjerama za zaštitu zdravlja stanovništva.
