Hrvatsko tržište rada pokazuje sve jasnije znakove usporavanja. Potražnja za radnicima u listopadu je pala 13,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a posebno zabrinjava stanje u istočnoj Hrvatskoj, gdje je zabilježeno čak 28,5 posto manje oglasa za posao. Istodobno je zanimanje programera doživjelo jedan od najvećih padova na ljestvici najtraženijih zanimanja.
Pokazuju to najnoviji podaci OVI indeksa Ekonomskog instituta, Zagreb, objavljeni 6. studenoga. Riječ je o pokazatelju koji prati potražnju za radnicima na temelju internetskih oglasa za posao.
Listopad je bio četrnaesti uzastopni mjesec u kojem je indeks zabilježio godišnji pad. Ipak, najnoviji rezultati donose i nešto povoljniji signal: smanjenje potražnje bilo je najmanje izraženo još od lipnja ove godine.
Nakon sezonskog prilagođavanja podataka, indeks je u listopadu pao za jedan posto u odnosu na rujan, kada je mjesečni pad iznosio 4,9 posto. To upućuje na mogućnost postupne stabilizacije potražnje za radnicima, ali na nižoj razini nego ranije.
Najveći pad u istočnoj Hrvatskoj, najmanji u središnjoj
Pročitajte još
Razlike među hrvatskim regijama prilično su velike.
Istočna Hrvatska bilježi godišnji pad broja oglasa od 28,5 posto, što je više nego dvostruko izraženije od nacionalnog prosjeka. Na sjevernom Jadranu broj oglasa smanjen je 21,9 posto, a na južnom Jadranu 15,3 posto.
Najblaži pad zabilježen je u središnjoj Hrvatskoj, gdje je broj oglasa bio 4,7 posto manji nego u listopadu prošle godine.
Pročitajte još
U istočnoj Hrvatskoj najveći negativan doprinos ukupnom rezultatu imali su oglasi za građevinske radnike. Njihov doprinos padu iznosio je 4,5 postotnih bodova, dok su oglasi za kuhare, referente i zidare pojedinačno pridonijeli padu s po 3,6 postotnih bodova.
Podaci pokazuju da usporavanje nije ograničeno na jednu djelatnost. Manje oglasa pojavljuje se u građevinarstvu, ugostiteljstvu, administrativnim poslovima i drugim zanimanjima.
Programeri pali za devet mjesta, knjigovođe se probili na drugo
Zanimljiva promjena dogodila se i na ljestvici najtraženijih zanimanja.
Prodavači su zadržali prvo mjesto, dok su se knjigovođe s trećeg probile na drugo. Skladištari su pali s drugog na treće mjesto, vozači su napredovali na četvrto, a kuhari se spustili na peto.
Najveći pad među praćenim zanimanjima zabilježen je kod programera. U samo mjesec dana skliznuli su s 15. na 24. mjesto ljestvice najtraženijih zanimanja.
Pročitajte još
Oglasi za programere pritom su pridonijeli ukupnom godišnjem padu indeksa za 0,8 postotnih bodova. Najveći negativan doprinos na nacionalnoj razini imali su skladištari, s 1,9 postotnih bodova.
S druge strane, ekonomisti su zabilježili najveći skok na ljestvici. Napredovali su za čak 12 mjesta, s 25. na 13. poziciju.
Promjene na ljestvici ne znače nužno da su u istom omjeru porasli ili pali zaposlenost i broj zaposlenih u pojedinim zanimanjima. One pokazuju kako se mijenja struktura potražnje iskazane putem oglasa.
Sve više oglasa nudi ugovor na neodređeno
Unatoč smanjenju ukupne potražnje, jedan pokazatelj mogao bi biti povoljan za radnike koji traže dugoročnu sigurnost zaposlenja.
U listopadu je čak 75,4 posto analiziranih oglasa nudilo ugovor na neodređeno vrijeme. To je povećanje od 15,2 postotna boda u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Istodobno je udio oglasa za rad na određeno vrijeme smanjen na 20 posto, odnosno za 15,9 postotnih bodova na godišnjoj razini.
Promijenila se i obrazovna struktura oglasa. Udio onih koji traže visoku razinu obrazovanja porastao je za 3,1 postotni bod, dok se udio oglasa za radnike s niskom i srednjom razinom obrazovanja smanjio.
Važno je pritom razlikovati rast udjela od stvarnog povećanja broja oglasa. Ekonomski institut navodi da su sve obrazovne skupine negativno pridonijele ukupnom rezultatu.
Znači li manje oglasa i rast nezaposlenosti?
Ne nužno. OVI indeks mjeri broj novih internetskih oglasa za posao, a ne broj zaposlenih ili nezaposlenih osoba.
Razvijen je u suradnji Ekonomskog instituta i portala MojPosao, a temelji se na jedinstvenim oglasima čiji rokovi prijave završavaju u promatranom mjesecu.
Institut upozorava i na metodološku promjenu iz kolovoza 2025., kada je smanjen obuhvat oglasa. Zbog toga su raniji podaci statistički usklađeni, a prve potpuno usporedive godišnje stope prema novoj metodologiji dostupne su od rujna 2026.
Unatoč tome, smjer kretanja ostaje jasan: nakon razdoblja snažne potražnje, hrvatski poslodavci objavljuju manje oglasa za zapošljavanje. Smanjenje je posebno izraženo u istočnoj Hrvatskoj, dok podaci o ugovorima na neodređeno pokazuju da se istodobno mijenjaju i uvjeti pod kojima poslodavci traže nove radnike.
