Više od 400.000 ljudi u Hrvatskoj ima dijabetes: službeni podaci otkrivaju koliko je bolest pod kontrolom

U Hrvatskoj je tijekom 2025. godine registrirana 406.341 osoba sa šećernom bolešću, pokazuju najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). No posebno zabrinjava podatak o uspješnosti kontrole bolesti: među pacijentima za koje su prikupljeni detaljni zdravstveni pokazatelji, više od četvrtine ima loše reguliranu razinu šećera u krvi.

Prema izvješću Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću CroDiab, za 2025. godinu zaprimljeni su detaljni podaci za 50.703 punoljetna pacijenta. Kod njih 27,24 posto zabilježena je vrijednost glikiranog hemoglobina (HbA1c) viša od 7,5 posto, što je prema kriterijima registra svrstano u lošu regulaciju bolesti.

Dobra regulacija, uz HbA1c niži od 6,5 posto, zabilježena je kod 34,65 posto praćenih pacijenata, dok je kod 38,10 posto regulacija ocijenjena granično zadovoljavajućom.

Riječ je o podacima iz skupine pacijenata za koje su dostupni detaljni pokazatelji, a ne o rezultatima svih 406.341 registriranih osoba. Također, ciljne vrijednosti HbA1c u liječenju određuju se individualno, ovisno o dobi, zdravstvenom stanju i drugim okolnostima.

HbA1c jedan je od najvažnijih pokazatelja kontrole dijabetesa jer odražava prosječnu razinu šećera u krvi tijekom prethodna dva do tri mjeseca. Dugotrajno povišene vrijednosti povećavaju rizik od komplikacija, među kojima su oštećenje bubrega, očiju, živaca te bolesti srca i krvnih žila.

Pročitajte još

Tko će platiti sanaciju u Belišću? Tramišak traži da trošak preuzmu odgovorni

Upravno vijeće Klinike Sv. Ivan zatražilo zaštitare i promjene u organizaciji rada

KUZ traži neovisnu analizu sigurnosti u psihijatriji nakon smrti u Jankomiru

Bauk pitao Plenkovića je li „56-godišnji šmrkavac”, premijer mu uzvratio pitanjem o SDP-u

Stvarni broj oboljelih mogao bi biti veći od pola milijuna

Iako je u službenom registru evidentirano više od 400.000 osoba, HZJZ upozorava da stvarni broj ljudi koji žive s dijabetesom može biti znatno veći.

Prema procjenama Međunarodne dijabetološke federacije, 28,5 posto osoba s dijabetesom u Hrvatskoj u dobi od 20 do 79 godina nema postavljenu dijagnozu. Uključujući neprepoznate slučajeve, ukupan broj oboljelih procjenjuje se na više od 500.000.

Pročitajte još

Anušić o Srbiji i raketama „Zagrepčanka”: „Nije me briga što rade, mi jačamo vojsku”

Plenković o otpadu u Gospiću: „Nitko se nije niti prehladio“

U Valturi obilježena 35. obljetnica pogibije četvorice pirotehničara

Plenković odgovorio Raspudiću: „Vaše insinuacije su za kafanu, a ne za Sabor!”

Problem je što dijabetes tipa 2 može godinama napredovati bez izraženih simptoma. Osoba može živjeti s povišenom razinom šećera u krvi, a da toga nije svjesna, sve dok se bolest ne otkrije rutinskom pretragom ili nakon pojave zdravstvenih problema.

Na šećernu bolest mogu upozoravati pojačana žeđ, učestalo mokrenje, neuobičajen umor, zamagljen vid, neobjašnjiv gubitak tjelesne mase i sporije zacjeljivanje rana. Ipak, izostanak tih simptoma ne znači da osoba nema dijabetes.

Posebno je važno obratiti pozornost na čimbenike rizika. Veću vjerojatnost razvoja dijabetesa tipa 2 imaju osobe s prekomjernom tjelesnom masom, nedovoljno tjelesno aktivne osobe, oni koji imaju oboljele članove obitelji te osobe starije životne dobi.

Podaci otkrivaju i dodatne zdravstvene rizike

Izvješće CroDiab registra pokazuje da prosječni indeks tjelesne mase u skupini pacijenata s dostupnim kliničkim pokazateljima iznosi 30,25, što je na granici područja pretilosti prema uobičajenoj klasifikaciji.

Među praćenim pacijentima 17,14 posto bili su pušači, a prosječna vrijednost sistoličkog krvnog tlaka iznosila je 132 mmHg.

Pročitajte još

Apel gradonačelnika Tomaševića: Umjesto automobila, koristite druge oblike prijevoza na Interliberu

Raspudić prozvao Plenkovića: „Čime vas Dijana Zadravec drži u šaci?”

Podigao je majčinu mirovinu nakon njezine smrti, a banka traži povrat: što kaže zakon?

Plenković oštro napao oporbu: „Licemjeri! Gdje vam je obraz?”

Ti su pokazatelji važni jer liječenje dijabetesa nije ograničeno samo na regulaciju šećera. Kontrola krvnog tlaka, masnoća u krvi, tjelesne mase i drugih čimbenika rizika također je važna za smanjenje mogućnosti razvoja komplikacija.

Ozbiljnost problema potvrđuju i podaci o smrtnosti. Prema HZJZ-u, šećerna bolest bila je četvrti vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj u 2024. godini, s udjelom od 7,9 posto.

Svjetski dan šećerne bolesti ove godine naglašava rano otkrivanje

Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se u subotu, 14. studenoga. Svjetska zdravstvena organizacija za 2026. godinu odabrala je temu „Early action on diabetes”, odnosno rano djelovanje u otkrivanju i liječenju dijabetesa.

Naglasak je na prepoznavanju simptoma, pravodobnoj dijagnostici i dostupnosti kontinuirane zdravstvene skrbi. Svjetska zdravstvena organizacija posebno upozorava da više od 40 posto ljudi koji žive s dijabetesom u svijetu nema postavljenu dijagnozu.

Za građane koji imaju povećan rizik ili primjećuju moguće simptome prvi je korak razgovor s liječnikom obiteljske medicine, koji može procijeniti potrebu za laboratorijskim pretragama.

Kod dijabetesa tipa 2 uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost i održavanje odgovarajuće tjelesne mase mogu pomoći u smanjenju rizika od razvoja bolesti i njezinu liječenju. Osobe koje već uzimaju terapiju trebaju slijediti dogovoreni plan liječenja i redovito kontrolirati zdravstvene pokazatelje.