Ustavni sud Republike Hrvatske u ponedjeljak će raspravljati o nacrtu pravilnika o tonskom snimanju sjednica te o mogućem otvaranju dijela svojih sjednica za javnost, što je izazvalo podjele među sucima i političke kontroverze.
Na dnevnom redu Ustavnog suda u ponedjeljak su dvije važne teme – nacrt pravilnika o tonskom snimanju svih sjednica, stručnih sastanaka i vijeća suda, te pitanje otvaranja dijela sjednica tog tijela za javnost. Takve su teme postale aktualne nakon što su krajem listopada troje sudaca odbilo sudjelovati na tonski snimanim sjednicama, što je pokrenulo političke polemike i optužbe o opstrukciji rada.
Predsjednik Ustavnog suda, Frane Staničić, naveo je da je tonsko snimanje uvedeno zbog problema oko sadržaja zapisnika sa sjednica. Istaknuo je kako su svi suci bili obaviješteni i da je smatrao da postoji suglasnost za snimanje, no tri sudca izrazila su neslaganje i odbila sudjelovati, što je izazvalo sukobe na političkoj sceni, uključujući komentare premijera i saborskih zastupnika.
Sada Ustavni sud radi u skraćenom sastavu od deset sudaca jer Zagreb još nije imenovao troje novih sudaca čiji izbor zahtijeva dvotrećinsku većinu u Saboru, što otežava rad Suda i dovodi do nagomilavanja neriješenih predmeta. Formirana su privremena vijeća koja odlučuju o pojedinim predmetima, ali takve odluke traže jednoglasnost u punom sastavu, a složeniji slučajevi idu na plenarne sjednice.
Pitanje otvaranja plenarnih sjednica za javnost i medije postalo je predmet rasprave jer sada nisu dostupne javnosti od donošenja Poslovnika Ustavnog suda 2003. godine. Trenutno se transparentnost ostvaruje objavom dnevnih redova, priopćenja i izvadaka iz zapisnika, dok su same sjednice zatvorene za javnost.
