Građanin koji je nakon majčine smrti podigao njezinu mirovinu za prethodni mjesec našao se u neugodnoj situaciji. Banka i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) zatražili su da novac vrati, iako je riječ o mirovini koju je njegova majka ostvarila za života. Slučaj je 10. studenoga objavio Sindikat umirovljenika Hrvatske, a odgovor otkriva pravila koja mnogi nasljednici ne poznaju.
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, dospjela mirovina pripada korisniku do posljednjeg dana mjeseca u kojem je umro. Međutim, to ne znači da članovi obitelji nakon smrti umirovljenika mogu slobodno podizati novac s njegova računa.
Ključna je razlika između prava na mirovinu i načina njezine isplate. Mirovine se u Hrvatskoj isplaćuju unatrag, odnosno za prethodni mjesec. Zato se može dogoditi da mirovina koja pripada preminuloj osobi bude uplaćena tek nakon njezine smrti.
Članak 96. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje da se mirovine i druga primanja isplaćena nakon smrti korisnika vraćaju na zahtjev HZMO-a. Banka ili pošta dužne su, čim saznaju za smrt korisnika, onemogućiti raspolaganje takvim sredstvima.
Ako je novac u međuvremenu podigla druga osoba, banka mora HZMO-u, na njegov zahtjev, dostaviti podatke o osobi koja je raspolagala sredstvima. Zakon za dostavu tih podataka predviđa rok od osam dana.
Pročitajte još
Upravo zato banka može tražiti povrat već podignutog iznosa. No činjenica da je novac potrebno vratiti ne znači da su nasljednici automatski izgubili pravo na dospjelu, a neisplaćenu mirovinu.
Kako nasljednici mogu dobiti neisplaćenu mirovinu?
HZMO potvrđuje da se dospjela novčana primanja koja nisu isplaćena do smrti korisnika mogu naslijediti. Nasljednici pravo na njih ostvaruju na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju.
Pročitajte još
Za isplatu je potrebno HZMO-u dostaviti pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, u izvorniku ili ovjerenoj preslici, te podatke o bankovnom računu nasljednika.
Pravo na isplatu pod propisanim uvjetima mogu imati i osobe koje su s preminulim korisnikom sklopile ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, odnosno daroprimci prema ugovoru o darovanju. U tim slučajevima potrebno je dostaviti odgovarajuću dokumentaciju.
Primjerice, ako je umirovljenik preminuo tijekom listopada, pravo na njegovu dospjelu mirovinu postoji zaključno s 31. listopada. Ako je novac za listopad uplaćen u studenome, nakon smrti korisnika, nasljednici ne bi trebali samostalno raspolagati tom uplatom, nego pravo na neisplaćeno primanje ostvariti propisanim postupkom.
Važno je pritom utvrditi na koji se mjesec uplata odnosi i kada je novac uplaćen. Nije svaka uplata ili svako stanje na računu preminule osobe jednako pravno pitanje.
Građani od kojih banka zatraži povrat trebali bi najprije zatražiti pisano obrazloženje i podatke o spornoj uplati te se obratiti HZMO-u radi utvrđivanja prava na dospjelu mirovinu. Ako je nasljedstvo već raspoređeno, potrebno je provjeriti obuhvaća li ostavinsko rješenje i to potraživanje.
Slučaj koji je objavio Sindikat umirovljenika pokazuje koliko je važno razlikovati novac koji je preminuli korisnik ostvario za života od prava članova obitelji da njime raspolažu. Nasljednici mogu imati pravo na posljednju mirovinu, ali ga moraju ostvariti zakonitim putem, a ne jednostavnim podizanjem novca s računa pokojnika.
