Premijer Andrej Plenković optužio je predsjednika Republike Zorana Milanovića i dio oporbe da su spriječili sudjelovanje Hrvatske u međunarodnim vojnim misijama pomoći Ukrajini, zbog čega je, prema njegovoj ocjeni, Hrvatska vojska propustila priliku za stjecanje dragocjenog iskustva u suradnji s ukrajinskim oružanim snagama.
„Mi smo taj vlak propustili”, rekao je Plenković u utorak u Hrvatskom saboru, predstavljajući izvješće sa sastanka Europskog vijeća održanog 15. i 16. listopada.
Premijer je podsjetio da je kroz misiju Europske unije za vojnu pomoć Ukrajini (EUMAM) dosad obučeno više od 100.000 ukrajinskih vojnika. Hrvatska u toj misiji ne sudjeluje, što Plenković pripisuje Milanovićevoj politici i potpori koju je predsjednik dobio od dijela oporbe.
„Hrvatska vojska u biti nema pojma o tome što se sada zbiva u smislu vojne suradnje”, izjavio je premijer, naglašavajući da misli na iskustva koja europske vojske stječu kroz zajedničku obuku i potporu Ukrajini.
Ukrajinske oružane snage opisao je kao iznimno iskusne i prilagođene suvremenom ratovanju. Smatra da bi sudjelovanje u međunarodnim misijama Hrvatskoj omogućilo bolji uvid u iskustva s bojišta i promjene u načinu vođenja rata.
„To moramo otvoreno govoriti i to je jedan ozbiljan deficit”, ocijenio je Plenković, dodajući da je takva situacija zabrinjavajuća i žalosna.
Predsjednik Milanović ranije se protivio hrvatskom sudjelovanju u misijama EUMAM i NATO-ovoj misiji NSATU, tvrdeći da bi time Hrvatska mogla biti dodatno uvučena u rusko-ukrajinski sukob. Naglašavao je da hrvatski vojnici neće odlaziti u Ukrajinu.
Plenković je odbacio takvo obrazloženje, ističući da se obuka ukrajinskih vojnika u okviru EUMAM-a provodi na teritoriju država članica Europske unije. Hrvatska, dodao je, nastavlja bilateralno vojno pomagati Ukrajini, ali ne sudjeluje u navedenim multilateralnim misijama.
Pročitajte još
Vijeće EU-a u ponedjeljak, 9. studenoga, produljilo je mandat misije EUMAM do 15. studenoga 2028. i za sljedeće dvije godine predvidjelo gotovo 300 milijuna eura. Uz nastavak obuke u državama članicama, predviđena je i koordinacijska prisutnost misije u Ukrajini.
Podjele u Europi oko financijske pomoći i migracija
Plenković je upozorio i na razlike među članicama Europske unije oko daljnjeg financiranja Ukrajine. Prema njegovim riječima, Slovačka, Mađarska, Češka i Bugarska traže mogućnost izuzeća iz zajedničkog financijskog tereta.
Takav pristup, ustvrdio je, nije dobro prihvaćen među državama koje izdvajaju znatna sredstva za europski proračun, osobito u Njemačkoj.
Druga velika tema Europskog vijeća bile su migracije. Premijer je naveo da Hrvatska pripada skupini država koje zagovaraju strožu politiku sprečavanja nezakonitih prelazaka granica.
Govoreći o prisilnom vraćanju migranata, Plenković je opisao sve snažnije zahtjeve dijela europskih čelnika za promjenom pravila. Takvi postupci, međutim, moraju biti usklađeni s međunarodnim i europskim obvezama zaštite izbjeglica te pravom na pojedinačno razmatranje zahtjeva za azil.
