Smak svijeta trebao bi nastupiti u petak, 13. studenoga 2026., barem prema matematičkom izračunu koji su znanstvenici objavili prije 66 godina. Datum se posljednjih tjedana ponovno širi društvenim mrežama, a zanimljivo je da iza njega doista stoji znanstveni rad objavljen u uglednom časopisu Science. Ipak, nema razloga za paniku: izračun se nije ostvario, a znanstvenici nisu dokazali da će Zemlja toga dana doživjeti katastrofu.
Priča počinje 4. studenoga 1960., kada su fizičar i stručnjak za kibernetiku Heinz von Foerster te njegovi suradnici Patricia M. Mora i Lawrence W. Amiot objavili rad pod naslovom „Doomsday: Friday, 13 November, A.D. 2026.”, odnosno „Sudnji dan: petak, 13. studenoga 2026.”
Autori su analizirali rast svjetskog stanovništva tijekom prethodnih stoljeća i zaključili da se broj ljudi povećava sve brže. Kada su takav trend produžili matematičkim modelom u budućnost, dobili su neobičan rezultat: 13. studenoga 2026. broj stanovnika Zemlje trebao bi se približiti beskonačnosti.
Takav scenarij fizički je nemoguć. Zemlja nema neograničen prostor ni resurse, a upravo je to bio jedan od razloga zbog kojih je rad privukao pozornost. Nije bila riječ o predviđanju udara asteroida, eksplozije planeta ili neke druge katastrofe koja bi se trebala dogoditi na određeni dan.
Zašto se predviđanje neće ostvariti?
Pročitajte još
Von Foersterov model temeljen je na pretpostavci da će se ubrzani rast stanovništva nastaviti kao u prošlosti. Međutim, demografska kretanja promijenila su se. U mnogim zemljama smanjio se broj rođenih, a stopa rasta svjetskog stanovništva počela je usporavati.
Prema projekcijama Ujedinjenih naroda objavljenima 2024. godine, na Zemlji je tada živjelo oko 8,2 milijarde ljudi. UN predviđa da bi svjetsko stanovništvo moglo dosegnuti vrhunac od približno 10,3 milijarde sredinom 2080-ih, nakon čega bi se broj stanovnika postupno smanjivao.
To je bitno drukčije od matematičke beskonačnosti predviđene starim modelom. Izračun iz 1960. zato se danas promatra kao zanimljiv primjer ograničenja znanstvenih prognoza, a ne kao vjerodostojna najava kraja čovječanstva.
Pročitajte još
Zanimljivo je i da se datum navodnog smaka svijeta poklapa s rođendanom Heinza von Foerstera, koji je rođen 13. studenoga 1911. godine. Na dan navodnog sudnjeg dana bio bi mu 115. rođendan.
U Beču organiziraju konferenciju o smaku svijeta
Predviđanje je ponovno postalo aktualno i među znanstvenicima. Bečki istraživački centar Complexity Science Hub organizira 12. i 13. studenoga konferenciju posvećenu smislu i besmislu predviđanja kraja svijeta.
Na skupu će se raspravljati o tome koliko su pouzdani matematički modeli, što se može naučiti iz pogrešnih prognoza te kakve društvene i gospodarske posljedice donose promjene broja stanovnika.
Posebna pozornost bit će posvećena usporavanju demografskog rasta i izazovima starenja stanovništva, koji su danas znatno stvarniji problem od neograničenog povećanja broja ljudi.
Petak, 13. studenoga 2026., tako će ostati zanimljiv datum u povijesti znanstvenih predviđanja. Njegova povezanost sa smakom svijeta potječe iz matematičkog modela koji je vrijeme već demantiralo, a ne iz dokaza o nadolazećoj katastrofi.
