Danas, 11. studenoga, slavi se Martinje, blagdan svetog Martina Tourskog koji je u Hrvatskoj najpoznatiji po krštenju mošta, mladom vinu i tradicionalnoj guski s mlincima. Posebno se svečano obilježava u vinogradarskim krajevima kontinentalne Hrvatske, gdje se uz pjesmu, zdravice i šaljive ceremonije simbolično slavi završetak jesenskih radova u vinogradima.
Najpoznatiji martinjski običaj je krštenje mošta, osobito rašireno u Hrvatskom zagorju i drugim krajevima sjeverozapadne Hrvatske. U toj šaljivoj svečanosti sudjeluju domaćin, kumovi mošta, vinotoča i takozvani vinski biskup sa svojom pratnjom. Uz prigodne govore, pjesme i pošalice mošt se simbolično proglašava mladim vinom.
Iako ceremonija nalikuje crkvenom obredu, krštenje mošta zapravo je narodni običaj. Prema Hrvatskoj enciklopediji, njegovi korijeni povezani su s germanskim pučkim slavljem blagoslova vina, koje se u sjeverozapadnim hrvatskim krajevima postupno vezalo uz blagdan svetog Martina. Običaj se isprva razvijao u plemićkim krugovima, a pisana pravila izvođenja poznata su od 19. stoljeća.
Pučko krštenje mošta razlikuje se od stvarnog vjerskog blagoslova vina, koji se u pojedinim mjestima održava u sklopu crkvenog obilježavanja blagdana.
Zašto se na Martinje jede guska?
Pročitajte još
Jedan od najprepoznatljivijih simbola Martinja je pečena guska, koja se u kontinentalnoj Hrvatskoj tradicionalno poslužuje s mlincima.
Prema poznatoj legendi, sveti Martin nije želio prihvatiti imenovanje za biskupa pa se sakrio među guske. Međutim, njihovo glasno graktanje otkrilo je njegovo skrovište. Narodna predaja upravo s tom pričom povezuje običaj pripremanja martinjske guske.
Sveti Martin rođen je u 4. stoljeću u rimskoj Savariji, na području današnje Mađarske. Bio je rimski vojnik, a kasnije je postao biskup Toursa u današnjoj Francuskoj. Jedna od najpoznatijih predaja o njegovu životu govori kako je mačem prerezao svoj vojnički plašt i polovicu dao siromašnom čovjeku koji se smrzavao.
Pročitajte još
Zbog takvih priča sveti Martin ostao je zapamćen kao simbol milosrđa i pomaganja potrebitima. Osim vinara i vinogradara, zaštitnikom ga smatraju i vojnici, konjanici, gostioničari te brojne druge skupine.
Martinje je nekada označavalo i završetak gospodarske godine
U prošlosti je 11. studenoga imao mnogo veće značenje od dana posvećenog mladom vinu. U brojnim europskim krajevima Martinje je označavalo završetak poljoprivrednih radova i prijelaz u hladniji dio godine.
Taj se datum povezivao i sa sajmovima, podmirivanjem dugova, plaćanjem davanja te završetkom pojedinih ugovora. Nakon jesenske berbe i spremanja ljetine bio je to trenutak kada su se obitelji okupljale uz bogatiji stol.
Danas se Martinje obilježava diljem hrvatskih vinogradarskih krajeva, a običaji se razlikuju od mjesta do mjesta. Negdje je u središtu proslave šaljivo krštenje mošta, drugdje blagoslov mladog vina, dok su u mnogim sredinama najvažniji druženje, domaća hrana i očuvanje tradicije.
Iako je danas crkveni spomendan svetog Martina, Martinje u Hrvatskoj nije državni blagdan ni neradni dan.
