Hrvatski sabor u četvrtak će razmatrati uvođenje dionica s višestrukim pravom glasa, za čije bi izdavanje bila potrebna najmanje tri četvrtine glasova svih dioničara pogođenih tom odlukom. Takvu mogućnost donosi konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima, koji uređuje i zaštitu dioničara s manjim glasačkim pravima.
Prema obrazloženju prijedloga, dionice poznate pod kraticom MVS društvima bi olakšale prikupljanje kapitala, dok bi dioničari s kontrolnim udjelom mogli zadržati utjecaj na upravljanje. Kao očekivani učinci navode se manja ovisnost o bankovnom financiranju, raznovrsniji izvori financiranja te poticanje ulaganja, poduzetništva i tržišta kapitala.
Mogućnost izdavanja takvih dionica bila bi pod jednakim uvjetima dostupna svim društvima. Njihova glasačka prednost ipak bi bila ograničena: prijedlog određuje najveći dopušteni omjer glasova MVS dionica prema glasovima dionica s najmanje glasačkih prava. Uređuje i rokove trajanja dionica s višestrukim pravom glasa.
Društva koja uvedu takvu strukturu dionica imala bi obvezu objavljivati točne i sveobuhvatne podatke. Svrha te obveze, prema prijedlogu, jest zaštita ulagača te transparentno i učinkovito tržište.
Predloženim bi se pravilima uklonila i regulatorna prepreka zbog koje bi društva, žele li takve dionice izdati radi uvrštenja na tržište, morala preseliti sjedište u državu koja njihovo izdavanje dopušta. Izmjene obuhvaćaju i iznimku za stjecanje vlastitih dionica u programima pružanja likvidnosti, pod nadzorom Hanfe.
Nakon te rasprave zastupnici će razmotriti Izvješće o radu zatvorskog sustava za 2025. U njemu se navodi da su u ustrojstvenim jedinicama Uprave za zatvorski sustav i probaciju te godine boravile ukupno 16.792 osobe lišene slobode i osobe na izvršavanju odgojne mjere. Od ukupnog broja gotovo polovica, odnosno 7.931 osoba, bila je u istražnom zatvoru.
Radni dan završit će raspravom o izvješću o registru birača i njihovu broju po izbornim jedinicama za treće tromjesečje 2026. Prema stanju na dan 30. rujna, u deset izbornih jedinica bilo je upisano 3.595.385 birača, odnosno prosječno 359.539 po jedinici.
Odstupanja svih izbornih jedinica od tog prosjeka ostala su unutar zakonske granice od ±5 posto. Najveća su bila u petoj izbornoj jedinici, koja je imala 3,42 posto birača manje od prosjeka, te u devetoj, s 2,91 posto više.
