Građani koji štede u trećem mirovinskom stupu ne moraju čekati odlazak u mirovinu da bi počeli koristiti svoj novac. Isplata je moguća i dok su zaposleni, ali dobna granica ovisi o tome kada su sklopili ugovor o članstvu u dobrovoljnom mirovinskom fondu. Postoje i ograničenja koliko se novca može dobiti odjednom.
Prema pravilima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), pravo na isplatu dobrovoljne mirovinske štednje u pravilu se stječe s navršenih 55 godina. Međutim, dio građana može ga ostvariti već s 50 godina.
Tko može podići novac iz trećeg mirovinskog stupa?
Presudan je datum sklapanja ugovora o članstvu u fondu.
Građani koji su ugovor sklopili od 1. siječnja 2019. pravo na redovnu isplatu ostvaruju najranije s navršenih 55 godina života.
Oni koji su ugovor sklopili do 31. prosinca 2018. mogu ostvariti pravo već s 50 godina, u skladu s uvjetima svojeg ugovora.
Pročitajte još
Posebno je važno da za početak isplate nije potrebno prestati raditi. Osoba koja je navršila propisanu dob može nastaviti primati plaću i istodobno koristiti sredstva iz trećeg mirovinskog stupa.
Kod starijih ugovora ipak treba provjeriti jesu li naknadno mijenjani uvjeti, uključujući dob za početak isplate.
Koliko novca možete dobiti odjednom?
Građani koji su ispunili uvjete za isplatu mogu zatražiti da im se dio ušteđenog novca isplati jednokratno.
Pročitajte još
Prema općem pravilu, odjednom je moguće dobiti najviše 30 posto sredstava na osobnom računu.
Primjeri pokazuju koliki bi to iznosi bili:
- Ako imate 5.000 eura, možete zatražiti do 1.500 eura.
- Ako imate 10.000 eura, možete zatražiti do 3.000 eura.
- Ako imate 20.000 eura, možete zatražiti do 6.000 eura.
Riječ je o ilustrativnim izračunima. Stvarni iznos ovisi o vrijednosti sredstava na računu u trenutku ostvarivanja prava i ugovorenom načinu isplate.
Važno je naglasiti da pravo na jednokratnu isplatu 30 posto ne znači da se i preostalih 70 posto može odmah podići u gotovini. Ostatak se koristi za isplatu mirovine prema odabranom modelu, osim u posebnim zakonom predviđenim slučajevima.
Što se događa s preostalom štednjom?
Nakon eventualne jednokratne isplate član fonda bira na koji će način koristiti preostali novac.
Jedna je mogućnost privremena mirovina koju isplaćuje mirovinsko društvo koje upravlja fondom. Takva se isplata ugovara na određeno razdoblje, najmanje pet godina, a pojedinačni iznosi mogu se mijenjati ovisno o vrijednosti udjela u fondu.
Pročitajte još
Zakonskim izmjenama iz 2025. uređene su i granice za takav oblik isplate.
Ako nakon eventualne jednokratne isplate na osobnom računu ostane do 17.299,99 eura, član može odabrati da mu se cijeli preostali iznos isplaćuje putem mirovinskog društva kao privremena mirovina.
Ako preostala sredstva iznose 17.300 eura ili više, moguće je ugovoriti privremenu isplatu do 13.300 eura putem mirovinskog društva, dok se ostatak prenosi u mirovinsko osiguravajuće društvo ili društvo za životno osiguranje.
Druga je mogućnost isplata putem mirovinskog osiguravajućeg društva, koje može ponuditi i doživotnu mirovinu. Prema HANFA-inim informacijama, pravo na doživotnu isplatu putem takvog društva stječe se najranije sa 60 godina života.
Zato je prije konačne odluke korisno zatražiti informativne izračune različitih modela isplate.
Može li se novac podići i prije propisane dobi?
Postoje posebne zakonske iznimke.
Ako tijekom članstva u fondu nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti, odnosno opća nesposobnost za rad, član može zatražiti prijevremenu isplatu prema propisanim uvjetima.
Sredstva u trećem mirovinskom stupu također su nasljediva u skladu sa zakonom.
Međutim, sama činjenica da je osoba prestala raditi ili više ne želi uplaćivati u fond ne daje joj automatsko pravo na podizanje štednje prije propisane dobi.
Ako prestanete uplaćivati, članstvo u fondu se nastavlja, a vrijednost postojeće štednje i dalje ovisi o kretanju ulaganja fonda.
Kako zatražiti isplatu iz trećeg mirovinskog stupa?
Prvi je korak obratiti se mirovinskom društvu koje upravlja vašim dobrovoljnim mirovinskim fondom.
Od društva treba zatražiti stanje osobnog računa, provjeru uvjeta iz ugovora te informacije o dostupnim načinima isplate.
Nakon primitka propisanih informacija i informativnog izračuna podnosi se potpisani zahtjev za ostvarivanje prava na mirovinu.
To znači da novac ne počinje automatski stizati na račun čim član navrši 50 ili 55 godina.
U trećem stupu nalazi se oko 1,8 milijardi eura
Koliko je dobrovoljna mirovinska štednja raširena pokazuju i najnoviji podaci HANFA-e.
Na kraju rujna 2026. otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi imali su 465.630 članova, a zatvoreni fondovi još 51.931 člana. Ukupna neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova iznosila je oko 1,8 milijardi eura.
Za građane koji se približavaju dobi za korištenje te štednje najvažnije je provjeriti kada su sklopili ugovor, koliko sredstava imaju na računu i koji im model isplate najviše odgovara.
