Bolovanje 2026.: Koliko se plaća i kada trošak preuzima HZZO?
Objavljeno: 30/09/2026 | Autor: Lika-express
Koliko ćete dobiti dok ste na bolovanju ne ovisi samo o vašoj plaći, nego i o razlogu i trajanju bolovanja. Kod obične bolesti ili ozljede poslodavac u pravilu snosi trošak prvih 42 dana, a od 43. dana naknada ide na teret HZZO-a. Donosimo kako se računa naknada za bolovanje u 2026., koliki su najniži i najviši iznosi te kada radnik ima pravo na 100 posto osnovice.
Bolovanje, odnosno privremena nesposobnost za rad, jedno je od prava koje će tijekom radnog vijeka koristiti velik broj zaposlenih.
Ipak, često se tek nakon otvaranja bolovanja postavlja pitanje koliko će naknada iznositi i tko je zapravo plaća.
Pravila nisu jednaka u svim situacijama. Drukčije se tretira obična bolest radnika, njega djeteta, komplikacije u trudnoći, ozljeda na radu ili dugotrajno bolovanje.
Kako se računa naknada za bolovanje?
Za zaposlene osobe osnovica za naknadu u pravilu se računa prema prosječnom iznosu plaće isplaćene u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je bolovanje počelo.
To ne znači automatski da će radnik tijekom bolovanja primati puni iznos svoje uobičajene plaće.
Visina naknade ovisi o razlogu bolovanja i pravilima prema kojima se naknada isplaćuje.
Prema pravilima obveznog zdravstvenog osiguranja, naknada u pravilu ne može biti niža od 70 posto utvrđene osnovice, osim kada je zakonom određeno drukčije.
Koliko iznosi najniža naknada za bolovanje?
Za puno radno vrijeme i cijeli mjesec naknada prema pravilima HZZO-a ne može biti niža od 80 posto proračunske osnovice.
U 2026. godini taj iznos je 353,15 eura mjesečno.
Posebna pravila vrijede za osobe koje ne ispunjavaju uvjet prethodnog osiguranja.
Koliko staža osiguranja treba za punu naknadu prema pravilima HZZO-a?
Za ostvarivanje naknade na teret HZZO-a prema propisanoj osnovici potrebno je imati prethodno osiguranje.
Uvjet je najmanje devet mjeseci neprekidnog osiguranja ili 12 mjeseci osiguranja s prekidima tijekom posljednje dvije godine.
Ako osiguranik ne ispunjava taj uvjet, naknada mu za cijelo vrijeme bolovanja pripada u iznosu od 353,15 eura za cijeli mjesec i puno radno vrijeme.
Tko plaća prvih 42 dana bolovanja?
Kod uobičajenog bolovanja zbog bolesti ili ozljede radnika prvih 42 dana naknada ide na teret poslodavca.
Isto vrijedi kada je radnik zbog liječenja ili medicinskih pretraga smješten u zdravstvenu ustanovu ili kada određeno liječenje ili pretragu nije moguće obaviti izvan radnog vremena.
Za radnika koji ima status invalida rada poslodavac na svoj teret snosi prvih sedam dana.
Od 43. dana trošak prelazi na HZZO
Ako bolovanje zbog bolesti ili ozljede traje dulje od 42 dana, od 43. dana naknada ide na teret sredstava HZZO-a.
To ne znači nužno da će HZZO novac izravno uplaćivati radniku.
U takvoj situaciji poslodavac u pravilu i dalje obračunava i isplaćuje naknadu radniku, a zatim od HZZO-a traži povrat isplaćenog iznosa.
Zato je važno razlikovati tko radniku isplaćuje novac od toga na čiji teret naknada konačno pada.
Koliko HZZO plaća kod dugotrajnijeg bolovanja?
Kada naknada ide na teret HZZO-a, za običnu bolest ili ozljedu vrijedi da tijekom prvih šest kalendarskih mjeseci neprekidnog bolovanja iznosi 70 posto osnovice.
Nakon isteka šest mjeseci neprekidnog bolovanja naknada iznosi 80 posto osnovice.
Za te naknade primjenjuje se propisani najviši mjesečni iznos.
Kolika je najviša naknada HZZO-a?
Kod naknada za koje je propisan limit najviši mjesečni iznos za puno radno vrijeme iznosi 995,45 eura.
To znači da ni radnik s visokom plaćom u tim slučajevima ne može na teret HZZO-a dobiti više od propisanog maksimuma.
Postoje, međutim, situacije u kojima se naknada isplaćuje u iznosu od 100 posto osnovice bez tog limita.
Kada bolovanje iznosi 100 posto osnovice?
Naknada u određenim slučajevima iznosi 100 posto utvrđene osnovice.
Među njima su bolest i komplikacije povezane s trudnoćom i porodom, njega bolesnog djeteta mlađeg od sedam godina, transplantacija živog tkiva ili organa u korist druge osigurane osobe te određeni slučajevi izolacije.
Kod tih slučajeva naknada može iznositi 100 posto osnovice, ali se primjenjuje najviši iznos od 995,45 eura mjesečno.
Postoje i slučajevi u kojima naknada iznosi 100 posto bez tog ograničenja.
Kada vrijedi 100 posto bez ograničenja od 995,45 eura?
Limit od 995,45 eura ne primjenjuje se u nekoliko posebno propisanih situacija.
Naknada od 100 posto osnovice bez tog limita pripada, među ostalim, za vrijeme rodiljnog dopusta, za vrijeme dopusta u slučaju smrti djeteta, kod priznate ozljede na radu te kod priznate profesionalne bolesti.
Bez propisanog limita isplaćuje se i naknada zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, pri čemu trošak snosi državni proračun.
Koliko se plaća bolovanje za dijete mlađe od sedam godina?
Za njegu bolesnog djeteta mlađeg od sedam godina pravila su povoljnija.
Pravo na naknadu za svaku utvrđenu bolest može trajati najviše 60 dana.
Naknada iznosi 100 posto osnovice.
Od prvog dana naknadu obračunava i isplaćuje poslodavac, ali na teret HZZO-a.
Primjenjuje se maksimalni mjesečni iznos od 995,45 eura za cijeli mjesec i puno radno vrijeme.
Ako liječnik procijeni da zdravstveno stanje djeteta zahtijeva dulju njegu, o produženju odlučuje liječničko povjerenstvo HZZO-a.
A što ako dijete ima sedam ili više godina?
Za njegu djeteta od navršene sedme godine života pravo u pravilu traje najviše 40 dana za svaku utvrđenu bolest.
Naknada iznosi 70 posto osnovice.
I ta se naknada od prvoga dana isplaćuje na teret HZZO-a, uz maksimalni mjesečni iznos od 995,45 eura.
Ako zdravstveno stanje djeteta do 18. godine zahtijeva dulju njegu, trajanje može produžiti liječničko povjerenstvo HZZO-a.
Bolovanje za njegu supružnika ili odraslog djeteta
Bolovanje se pod određenim uvjetima može otvoriti i radi njege djeteta starijeg od 18 godina, supružnika ili životnog partnera.
Pravo može trajati najviše 20 dana za svaku utvrđenu bolest.
Naknada iznosi 70 posto osnovice, a pravo se priznaje kod teškog zdravstvenog stanja člana obitelji.
I ovdje vrijedi maksimalni mjesečni iznos od 995,45 eura.
Što se događa ako bolovanje traje jako dugo?
Posebna pravila vrijede kod vrlo dugotrajnog bolovanja.
Ako privremena nesposobnost za rad zbog iste dijagnoze traje neprekidno 18 mjeseci, nakon tog razdoblja naknada se u pravilu smanjuje na 50 posto posljednje isplaćene naknade.
Takva naknada može trajati dok postoje medicinske indikacije za bolovanje.
Ipak, postoje važne iznimke.
Smanjenje se ne primjenjuje, među ostalim, kod liječenja zloćudnih bolesti, njege djeteta oboljelog od zloćudne bolesti, dijalize te određenih slučajeva uzimanja i presađivanja dijelova ljudskog tijela.
Tko otvara i zatvara bolovanje?
Početak i trajanje privremene nesposobnosti za rad utvrđuje izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite.
Kod zaposlenika je to najčešće liječnik obiteljske medicine, dok u određenim situacijama odluku donosi izabrani liječnik zdravstvene zaštite žena.
Bolovanje traje dok liječnik smatra da postoje medicinske indikacije za privremenu nesposobnost za rad, odnosno do drugih okolnosti propisanih zakonom.
Bolovanje 2026. – najvažnije ukratko
Kod obične bolesti ili ozljede prvih 42 dana trošak naknade u pravilu snosi poslodavac.
Od 43. dana naknada ide na teret HZZO-a.
Osnovica za zaposlenika u pravilu se računa prema prosječnoj plaći isplaćenoj u posljednjih šest mjeseci.
Naknada u pravilu ne može biti niža od 70 posto osnovice.
Najniži mjesečni iznos za cijeli mjesec i puno radno vrijeme iznosi 353,15 eura.
Kod običnog bolovanja koje tereti HZZO naknada iznosi 70 posto osnovice prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja, a nakon toga 80 posto.
Najviša mjesečna naknada HZZO-a u slučajevima u kojima postoji limit iznosi 995,45 eura.
Kod pojedinih razloga bolovanja pripada 100 posto osnovice.
Njega djeteta mlađeg od sedam godina plaća se u iznosu od 100 posto osnovice, uz propisani limit.
Kod priznate ozljede na radu i profesionalne bolesti naknada iznosi 100 posto osnovice bez limita od 995,45 eura.
Točan iznos naknade uvijek ovisi o osnovici, razlogu bolovanja, njegovu trajanju i uvjetima osiguranja konkretnog radnika.
