Imate 65 godina i nemate mirovinu? Provjerite možete li dobiti 160 eura mjesečno
Objavljeno: 30/09/2026 | Autor: Lika-express
Nacionalna naknada za starije osobe u 2026. godini iznosi 160,22 eura mjesečno. Pravo mogu ostvariti hrvatski državljani koji su navršili 65 godina i ispunjavaju propisane uvjete, a jedan od najvažnijih je prihodovni cenzus od 320,44 eura mjesečno po članu kućanstva. Donosimo tko ima pravo, koji se prihodi računaju, gdje se predaje zahtjev i mogu li naknadu dobiti osobe koje već primaju malu mirovinu.
Nacionalna naknada za starije osobe, koju građani često nazivaju i nacionalnom mirovinom, namijenjena je starijim osobama koje nemaju mirovinu i ispunjavaju druge zakonom propisane uvjete.
Od 1. siječnja 2026. njezin iznos je 160,22 eura mjesečno po korisniku.
Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, naknadu za kolovoz primilo je 19.539 korisnika.
Pravo se ne dobiva automatski nakon navršenih 65 godina. Potrebno je podnijeti zahtjev i zadovoljiti sve propisane uvjete.
Tko ima pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe?
Osnovni uvjet je da je osoba hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života.
Uz to mora imati prebivalište u Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od najmanje deset godina neposredno prije podnošenja zahtjeva.
Potrebno je ispuniti i ostale zakonske uvjete.
Podnositelj u pravilu ne smije biti korisnik mirovine prema hrvatskim propisima ili propisima druge države niti biti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju.
Prihod po članu kućanstva ne smije prelaziti propisani cenzus.
Osoba također ne smije biti korisnik zajamčene minimalne naknade, ne smije imati priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi te ne smije biti primatelj uzdržavanja na temelju ugovora o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju, osim u zakonom propisanim slučajevima kada je pokrenut postupak za raskid, utvrđivanje ništetnosti ili poništenje takvog ugovora.
Koliko iznosi nacionalna naknada u 2026.?
Nacionalna naknada za starije osobe od 1. siječnja 2026. iznosi 160,22 eura mjesečno.
Iznos se utvrđuje za svakog korisnika pojedinačno.
Naknada se isplaćuje u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.
Koliki je prihodovni cenzus?
Jedan od najvažnijih uvjeta je prihod kućanstva.
Mjesečni prihod ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva ne smije prelaziti 320,44 eura.
To je dvostruki iznos nacionalne naknade za starije osobe.
Ako osoba živi sama, njezin relevantni mjesečni prihod prema ovom kriteriju ne smije prelaziti 320,44 eura.
Ako kućanstvo ima dvije osobe, ukupni prihod koji odgovara tom cenzusu iznosi 640,88 eura mjesečno.
Za tročlano kućanstvo to je 961,32 eura, a za četveročlano 1.281,76 eura mjesečno.
Kod odlučivanja o pravu HZMO utvrđuje prihod prema zakonskim pravilima, pa ove brojke služe kao jednostavan prikaz prihodovnog cenzusa.
Što se smatra kućanstvom?
Kućanstvo nije određeno samo rodbinskim odnosom.
Prema pravilima za nacionalnu naknadu, kućanstvom se smatra obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno žive i podmiruju troškove života, bez obzira na to jesu li međusobno u srodstvu.
To je važno jer se pri izračunu cenzusa gledaju prihodi članova takvog kućanstva.
Primjerice, ako starija osoba živi s odraslim zaposlenim djetetom i zajedno podmiruju troškove života, prihod tog djeteta može se uzimati u obzir.
Koji se prihodi računaju?
U prihod se u pravilu ubrajaju novčana sredstva ostvarena radom, od mirovine, imovine i drugih izvora u Hrvatskoj i inozemstvu, prema pravilima propisanim Zakonom.
Međutim, ne računaju se sve naknade.
HZMO navodi da se, među ostalim, u prihod ne uračunavaju određene invalidnine, doplatak za pomoć i njegu, naknada zbog tjelesnog oštećenja te druge naknade koje prema poreznim propisima ne podliježu porezu na dohodak.
Zbog toga osoba koja prima određenu vrstu socijalne ili invalidske naknade ne treba automatski zaključiti da zbog nje nema pravo na nacionalnu naknadu.
Postoji li imovinski cenzus?
Ne postoji opći imovinski cenzus za nacionalnu naknadu za starije osobe.
To znači da samo vlasništvo nad kućom, stanom, zemljištem, šumom ili štednjom ne mora automatski isključiti pravo.
Važan je prihod koji osoba odnosno kućanstvo ostvaruje.
Primjerice, HZMO navodi da osoba koja ima nekretninu ili zemljište od kojih ne ostvaruje prihod može ostvariti pravo ako ispunjava sve ostale uvjete.
Ako se od imovine ostvaruje prihod, primjerice iznajmljivanjem, taj se prihod uzima u obzir pri utvrđivanju prihodovnog cenzusa.
Mogu li naknadu dobiti osobe koje već primaju malu mirovinu?
U pravilu korisnik mirovine ne može istodobno primati nacionalnu naknadu za starije osobe.
Međutim, postoji važna mogućnost za osobe s vrlo malim mirovinama.
Korisnik mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja može zatražiti obustavu isplate svoje mirovine.
Ako nakon toga ispunjava sve ostale uvjete, može ostvariti nacionalnu naknadu za starije osobe.
U tom slučaju pravo na nacionalnu naknadu pripada od prvog dana nakon obustave isplate mirovine.
Prije takve odluke treba dobro usporediti iznos postojeće mirovine, nacionalne naknade i druga prava koja osoba koristi.
Što ako osoba prima zajamčenu minimalnu naknadu?
Nacionalna naknada i zajamčena minimalna naknada ne mogu se koristiti istodobno.
Korisnik zajamčene minimalne naknade može, međutim, zatražiti prestanak tog prava.
Ako ispunjava ostale uvjete za nacionalnu naknadu, ona mu pripada od prvog dana nakon prestanka prava na zajamčenu minimalnu naknadu.
Može li pravo ostvariti osoba smještena u domu?
Ako je osobi priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi, ne može ostvariti pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe.
Zato treba razlikovati osobu koja sama plaća svoj smještaj od osobe kojoj je priznato pravo na uslugu smještaja u sustavu socijalne skrbi.
HZMO prilikom odlučivanja provjerava zakonske uvjete za konkretnog podnositelja.
Što je s ugovorom o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju?
Osoba koja je kao primatelj uzdržavanja sklopila ugovor o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju u pravilu nema pravo na nacionalnu naknadu.
Iznimka postoji ako je pokrenut postupak za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništenje takvog ugovora.
To je jedan od uvjeta koji se ponekad previdi pri provjeri prava.
Gdje se podnosi zahtjev?
O pravu na nacionalnu naknadu za starije osobe odlučuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Zahtjev se može podnijeti nadležnoj područnoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a prema prebivalištu podnositelja.
Moguće ga je poslati i preporučeno poštom.
Zahtjev se može podnijeti i elektroničkim putem preko sustava e-Građani.
Od kada se priznaje pravo?
Ako osoba ispunjava sve uvjete, pravo na nacionalnu naknadu pripada od dana podnošenja zahtjeva.
Zbog toga osoba koja smatra da ispunjava uvjete nema razloga čekati početak nove godine ili neki poseban godišnji rok za prijavu.
Kod bivšeg korisnika mirovine pravo počinje prvog dana nakon obustave isplate mirovine.
Kod bivšeg korisnika zajamčene minimalne naknade počinje prvog dana nakon prestanka tog prava.
Kako se isplaćuje nacionalna naknada?
Naknadu isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Isplata je moguća na račun za plaćanje u banci.
Naknada se može isplaćivati i putem pošte na adresu korisnika u Hrvatskoj.
Isplaćuje se jednom mjesečno, u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.
Može li nacionalnu naknadu primati više osoba iz istog kućanstva?
Da, ako svaka osoba pojedinačno ispunjava sve zakonske uvjete.
Primjerice, supružnici stariji od 65 godina koji nemaju prihode mogu oboje ostvariti pravo ako zadovoljavaju i ostale propisane uvjete.
Pri tome se i dalje provjerava prihod cijelog kućanstva po članu.
Koliko ljudi trenutačno prima nacionalnu naknadu?
Prema podacima HZMO-a za isplatu naknade za kolovoz 2026., pravo je ostvarilo 19.539 korisnika.
Od njih je nešto više od 80 posto žena. Za tu isplatu iz državnog proračuna osigurano je više od 3,1 milijun eura.
