Više od 50.000 ljudi u Hrvatskoj živi s demencijom: Stiže velika promjena
Objavljeno: 21/09/2026 | Autor: Lika-express
Hrvatska bi do kraja godine trebala dobiti prvi trogodišnji akcijski plan za skrb osoba s demencijom, dok stručnjaci istodobno traže da antidementivi budu uvršteni na osnovnu listu HZZO-a i tako postanu dostupniji oboljelima.
Tijekom 2025. godine u hrvatskom zdravstvenom sustavu evidentirano je više od 50.000 osoba s Alzheimerovom bolešću i drugim demencijama, istaknuo je pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Tomislav Benjak na konferenciji održanoj povodom Svjetskog dana Alzheimerove bolesti.
Voditeljica Službe za preventivnu zdravstvenu zaštitu Draženka Zadro najavila je da bi prvi hrvatski Akcijski plan za skrb osoba s demencijom trebao biti donesen do kraja godine.
Plan bi trebao povezati rano prepoznavanje i liječenje demencije s podrškom nakon postavljanja dijagnoze, dnevnim i poludnevnim boravcima te pomoći članovima obitelji koji u velikoj mjeri preuzimaju svakodnevnu skrb.
Velike razlike u dostupnosti skrbi
Ninoslav Mimica, potpredsjednik Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest Hrvatskog liječničkog zbora i voditelj Referentnog centra Klinike za psihijatriju Vrapče, istaknuo je da bi donošenje akcijskog plana Hrvatsku svrstalo među više od 50 država koje već imaju takve dokumente.
Jedan od glavnih problema trenutačno su velike razlike u dostupnosti skrbi, ovisno o tome gdje osoba živi.
Mimica je upozorio da je već stotinjak kilometara od Zagreba često neizvjesno kakvu podršku osoba s demencijom može dobiti nakon postavljanja dijagnoze.
Stručnjaci traže antidementive na osnovnoj listi HZZO-a
Poseban zahtjev odnosi se na dostupnost lijekova.
„Mi tražimo da lijekovi antidementivi dođu na osnovnu listu HZZO-a“, rekao je Mimica.
Takva terapija ne može izliječiti demenciju, ali može usporiti napredovanje bolesti i pomoći da oboljela osoba dulje ostane u ranijoj fazi bolesti.
Na problem dostupnosti upozorila je i predsjednica Udruge Nezaboravak Sanja Klajić Grotić, istaknuvši da su registrirana tri antidementiva te da bi trebala biti dostupna svim pacijentima kojima su potrebna.
Doplata za lijekove posebno može pogoditi osobe s malim mirovinama.
Obitelji nose najveći dio skrbi
Velik teret bolesti ne nose samo oboljeli nego i njihove obitelji. Prema podacima iznesenima na konferenciji, čak 83 posto skrbi preuzimaju članovi obitelji.
Udruga Nezaboravak zato, uz edukacije i radionice, zagovara širenje mreže dnevnih i poludnevnih boravaka.
Takav oblik pomoći omogućio bi osobama s demencijom da dulje ostanu u poznatom okruženju, dok bi članovima obitelji i skrbnicima pružio vrijeme potrebno za odmor i druge svakodnevne obveze.
Na demenciju se može utjecati i prije pojave bolesti
Voditeljica Radne skupine Ministarstva zdravstva za izradu akcijskog plana Marija Kušan Jukić istaknula je i važnost prevencije.
Prema podacima koje je iznijela, djelovanjem na poznate čimbenike rizika moguće je prevenirati ili odgoditi znatan dio slučajeva demencije, a procjene govore o oko 45 posto.
Među čimbenicima rizika su povišeni krvni tlak, pušenje, pretilost i prekomjerna konzumacija alkohola, dok zaštitnu ulogu imaju tjelesna aktivnost, cjeloživotno učenje i socijalna povezanost.
Psihijatar HZJZ-a Natko Gereš posebno je izdvojio važnost kontrole LDL kolesterola i krvnog tlaka te redovitih provjera sluha i vida.
Broj dijagnosticiranih osoba raste, ali stručnjaci upozoravaju da je dio tog porasta rezultat boljeg i ranijeg prepoznavanja bolesti.
Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježen je i u Klinici za psihijatriju Vrapče instalacijom od više od 2000 pletenih potočnica, simbola Alzheimerove bolesti. U akciji je sudjelovalo više od 30 institucija, udruga i pojedinaca.
