Odlazak u trgovinu, nekoliko kilometara automobilom i priprema obroka kod kuće. Ništa luksuzno, ništa neobično. No koliko takva svakodnevica zapravo košta? Lika Express napravio je vlastitu računicu na temelju javno dostupnih maloprodajnih cijena i službenih podataka o gorivu. Rezultat pokazuje zašto i male kupnje mogu ozbiljno opteretiti kućni proračun.
Petak je, 23. listopada. Običan dan u Hrvatskoj.
Nema odlaska u restoran, kupnje odjeće ni neplaniranog troška. Treba nabaviti nešto hrane, otići na posao ili obaviti svakodnevne obveze i vratiti se kući.
Svaki od tih izdataka pojedinačno možda ne izgleda velik. Problem nastaje kada se zbroje.
Zato smo odlučili napraviti jednostavan novinarski izračun. Uzeli smo devet svakodnevnih namirnica, njihove javno objavljene cijene iz internetske trgovine te službenu cijenu benzina koja vrijedi od 20. listopada 2026.
Pročitajte još
Odmah treba naglasiti da ovo nije račun iz fizičke trgovine niti istraživanje prosječne potrošnje hrvatskih kućanstava. Riječ je o ilustrativnoj košarici, sastavljenoj prema dostupnim cijenama koje mogu varirati ovisno o prodajnom mjestu, proizvodu i trenutku kupnje.
Devet namirnica i račun od gotovo 17 eura
Za primjer kupnje odabrali smo proizvode koji se često nalaze u hrvatskim kućanstvima.
Na popisu su miješani kruh od 500 grama, litra svježeg mlijeka, deset jaja, približno pola kilograma pilećeg filea, kilogram i pol krumpira te kilogram banana.
Pročitajte još
Dodali smo još pola kilograma špageta, 500 grama pasirane rajčice i kilogram tekućeg jogurta.
U našoj primjerkoj računici kruh stoji 1,79 eura, mlijeko 1,39 eura, jaja 2,45 eura, a pola kilograma pilećeg filea približno 3,70 eura.
Za krumpir smo uzeli cijenu od 1,49 eura, za banane također 1,49 eura, za špagete 1,09 eura, za pasiranu rajčicu 79 centi, a za jogurt 2,19 eura.
Zbroj tih devet stavki iznosi 16,38 eura.
To je vrijednost tako sastavljene košarice prema navedenim cijenama, a ne potvrđeni iznos koji bi svaki kupac danas platio na blagajni. Pojedine cijene nismo uspjeli neovisno potvrditi za baš svaki proizvod na datum 23. listopada.
Ipak, primjer dobro pokazuje koliko se brzo zbrajaju naizgled male stavke.
Pročitajte još
Kruh, mlijeko, jaja, nešto mesa, povrća i nekoliko dodataka. Bez slatkiša, alkoholnih pića, gotovih jela i drugih proizvoda koji često završe u košarici.
Ali postoji važna razlika između kupnje i potrošnje
Kada na blagajni platimo 16,38 eura, nismo nužno toliko novca potrošili na hranu koju ćemo pojesti istoga dana.
Deset jaja nećemo pojesti odjednom. Kilogram i pol krumpira može trajati nekoliko dana. Isto vrijedi za tjesteninu, jogurt i druge namirnice.
Zbog toga bi bilo pogrešno cijeli iznos kupnje predstavljati kao dnevni trošak prehrane jedne osobe.
Napravili smo zato i drugu računicu.
Pretpostavili smo da jedna osoba tijekom dana potroši 100 grama kruha, četvrt litre mlijeka, dva jaja, 200 grama pilećeg filea, 300 grama krumpira, 200 grama banana, 100 grama suhe tjestenine, 150 grama pasirane rajčice i 180 grama jogurta.
Prema cijenama iz naše primjerene košarice, vrijednost tih količina iznosi približno 4,12 eura.
To nije preporučeni jelovnik niti realna procjena kompletne dnevne prehrane. U računicu nisu uključeni ulje, začini, kava, dodatno voće i povrće, pića ni drugi proizvodi.
Ona služi samo za usporedbu vrijednosti kupljenih pakiranja s vrijednošću dijela koji se potroši.
Razlika je važna jer na kućni proračun utječu obje stvari.
Namirnice možemo trošiti nekoliko dana, ali puni iznos kupnje moramo platiti odmah.
Dvadeset kilometara automobilom košta još 2,42 eura za benzin
U Hrvatskoj svakodnevni troškovi često ne završavaju izlaskom iz trgovine.
Za mnoge građane automobil je nužan za dolazak na posao, odlazak liječniku, kupnju ili prijevoz djece.
Posebno to vrijedi u manjim mjestima i ruralnim područjima, gdje javni prijevoz nije uvijek dostupan u potrebnim terminima.
U našem primjeru uzeli smo automobil koji troši sedam litara benzina na 100 kilometara.
Ako tijekom dana prijeđe 20 kilometara, potrošit će približno 1,4 litre goriva.
Prema odluci Vlade Republike Hrvatske od 19. listopada, najviša regulirana maloprodajna cijena osnovnog benzinskog goriva od 20. listopada iznosi 1,73 eura po litri.
Uz tu cijenu, benzin za 20 kilometara vožnje stoji približno 2,42 eura.
Riječ je o računici za određenu potrošnju i cijenu goriva, a ne o univerzalnom trošku svakog vozača. Na pojedinim prodajnim mjestima i za određena goriva cijena može biti drukčija.
Još je važnije da tih 2,42 eura nije puni trošak automobila.
U njemu nema registracije, osiguranja, održavanja, guma, parkiranja ni gubitka vrijednosti vozila.
Automobil košta i kada je parkiran.
Koliko onda stoji taj običan dan?
Ako spojimo vrijednost cijele odabrane košarice od 16,38 eura i gorivo za 20 kilometara vožnje od 2,42 eura, dobivamo 18,80 eura.
To je iznos koji bi u našem modelu trebalo izdvojiti za kupnju svih navedenih pakiranja i gorivo.
Međutim, ne smijemo ga zamijeniti s ukupnim dnevnim troškom života.
Dio kupljene hrane ostat će za sljedeće dane, a u izračun uopće nisu uključeni stanovanje, režije, telefon, internet i brojne druge potrebe.
Ako gledamo samo vrijednost odabranih porcija hrane, ona iznosi približno 4,12 eura. Kada dodamo 2,42 eura za benzin, dolazimo do 6,54 eura.
No ni to nije iznos za koji osoba može podmiriti sve svoje dnevne potrebe.
To je samo vrijednost ograničenog primjera prehrane i goriva.
Najveći troškovi često nisu oni koje svakodnevno primjećujemo
Račun iz trgovine vidimo odmah. Isto vrijedi za iznos prikazan na benzinskoj postaji.
Ali veliki dio životnih troškova ne pojavljuje se svaki dan.
Najamnina ili stambeni kredit uglavnom se plaćaju jednom mjesečno. Računi za električnu energiju, vodu, grijanje i komunalne usluge dolaze u određenim razmacima.
Registracija i osiguranje automobila također su povremeni izdaci, ali zbog toga nisu manje stvarni.
Primjerice, ako neko kućanstvo mjesečno izdvaja 300 eura za stanovanje i režije, to u pojednostavljenoj računici od 30 dana iznosi deset eura dnevno.
Kod mjesečnog izdatka od 600 eura, dnevni udio već je 20 eura.
Ti su iznosi samo matematički primjeri, a ne tvrdnja o prosječnoj stanarini ili režijama u Hrvatskoj.
Pokazuju koliko je važno svakodnevnu potrošnju promatrati zajedno s obvezama koje plaćamo jednom mjesečno.
Zašto nam se čini da plaća tako brzo nestane?
Dio odgovora krije se u načinu na koji doživljavamo novac.
Jedna kupnja od nekoliko eura ne ostavlja uvijek snažan dojam.
Ali ako takvih kupnji tijekom tjedna ima mnogo, ukupni iznos može iznenaditi.
Kava usput, nešto iz pekarnice, nekoliko namirnica koje nedostaju za ručak, gorivo i još jedan odlazak u trgovinu.
Ne mora biti riječ o rasipnosti.
Ponekad je to jednostavno način na koji je organizirana svakodnevica.
Posebno kada se osnovne potrebe moraju podmirivati neovisno o tome koliko je novca ostalo do sljedeće plaće ili mirovine.
Zato usporedba samo jedne cijene, primjerice kruha ili benzina, ne može pokazati stvarni pritisak na kućni proračun.
Važan je njihov zbroj, ali i pitanje koliko često iste troškove ponavljamo.
Jedna računica ne opisuje cijelu Hrvatsku
Troškovi života razlikuju se od grada do grada, ali i od kućanstva do kućanstva.
Osoba koja živi sama, koristi javni prijevoz i nema kredit neće imati jednake izdatke kao četveročlana obitelj koja svakodnevno putuje automobilom.
Razlike mogu biti velike i između stanovnika Zagreba, Gospića, Otočca ili nekog malog ličkog mjesta.
Negdje je lakše živjeti bez automobila, ali je stanovanje skuplje. Drugdje su troškovi nekretnine manji, ali su udaljenosti do posla, liječnika i trgovine veće.
Zbog toga ne postoji jedna brojka koja bi pošteno odgovorila na pitanje koliko svakog građanina stoji običan dan.
Naša računica nije pokušaj da se takva brojka izmisli.
Ona pokazuje nešto što mnogi prepoznaju iz vlastitog iskustva: novac često ne odlazi na jednu veliku kupnju, nego na niz sasvim običnih obveza.
I dok na kraju dana možda nemamo osjećaj da smo kupili išta posebno, račun iz trgovine, potrošeno gorivo i mjesečni troškovi zajedno govore drukčiju priču.
