Gotovo 285 tisuća hrvatskih umirovljenika prima najnižu mirovinu, a prosječan mjesečni iznos koji dobivaju iznosi 504,28 eura. Pokazuju to podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), koji otkrivaju znatne razlike u primanjima umirovljenika, iako se u javnosti najčešće govori o jednoj prosječnoj mirovini.
Prema službenoj statistici za rujan 2026., čija je isplata obavljena u listopadu, najnižu mirovinu primalo je 284.996 korisnika. Riječ je o približno 30,2 posto od ukupno 943.999 korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, bez primjene međunarodnih ugovora. Drugim riječima, gotovo svaki treći korisnik iz te skupine prima mirovinu određenu prema zakonskom minimumu.
Prosječna netomirovina za svih 943.999 korisnika iz iste skupine iznosi 705,20 eura. To je čak 200,92 eura više od prosječnog primanja korisnika najniže mirovine. Razlika pokazuje koliko jedan prosječan iznos može prikriti stvarne razlike među umirovljenicima.
Kada se u statistiku uključe i mirovine ostvarene prema posebnim propisima, ali bez međunarodnih ugovora, prosjek raste na 767,53 eura. HZMO pritom vodi i širu evidenciju koja obuhvaća korisnike s međunarodnim ugovorima, zbog čega je važno razlikovati na koju se skupinu pojedini objavljeni prosjek odnosi.
Zašto najniža mirovina nije jednaka za sve?
Naziv najniža mirovina ne znači da svi korisnici primaju isti mjesečni iznos. Njezina visina ovisi ponajprije o godinama mirovinskog staža, ali i o drugim propisanim elementima izračuna.
Od 1. srpnja 2026. vrijednost najniže mirovine za jednu godinu mirovinskog staža iznosi 16,58 eura. Na osnovni izračun primjenjuju se odgovarajući polazni i mirovinski faktor, pa konačna svota nije jednaka za svakog korisnika. Prosječnih 504,28 eura stoga je statistički podatak o primanjima gotovo 285 tisuća korisnika, a ne jedinstven zakonski iznos najniže mirovine.
Zanimljive razlike otkrivaju i podaci o godinama staža. Među korisnicima redovne starosne mirovine prema općem zakonu, bez međunarodnih ugovora, njih 218.236 s najviše 34 godine staža prima prosječno 543,87 eura. Istodobno, 103.819 korisnika s najmanje 40 godina staža ima prosječnu starosnu mirovinu od 1.082,54 eura. Na konačan iznos, osim trajanja staža, utječu i plaće ostvarene tijekom radnog vijeka te pravila prema kojima je mirovina određena.
Najniža mirovina pritom nije zasebna socijalna naknada za koju se nakon umirovljenja mora podnositi poseban zahtjev. Ako je mirovina izračunata prema stažu i plaćama manja od pripadajuće najniže mirovine, HZMO je, uz ispunjene zakonske uvjete, određuje po službenoj dužnosti.
Službena statistika ne otkriva ukupne prihode kućanstava tih umirovljenika niti njihove pojedinačne životne troškove. No jasno pokazuje da se materijalni položaj velikog dijela umirovljeničke populacije ne može opisati samo podatkom o prosječnoj hrvatskoj mirovini.
