Ratovi, migracije, inflacija i klima: Iz Splita stigla poruka Europi
Objavljeno: 07/10/2026 | Autor: Lika-express
Inflacija, ratovi, klimatske katastrofe, migracije i borba za budući europski proračun obilježili su završetak samita MED9 u Splitu, na kojem su čelnici južnih članica Europske unije zaključili da se njihove države suočavaju s nizom zajedničkih izazova.
“Svi smo suočeni s istim izazovima”, rekao je premijer Andrej Plenković na završnoj konferenciji za medije, ocijenivši da je vodstvo europskih država proteklih godina u “kontinuiranom stanju kriznog upravljanja”.
Hrvatska je ove godine predsjedala skupinom MED9, koju čine Hrvatska, Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Slovenija i Španjolska.
Čelnici su u Splitu razgovarali o posljedicama ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, inflatornim pritiscima, energetskoj sigurnosti, klimatskim promjenama, nezakonitim migracijama, konkurentnosti europskog gospodarstva te novom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine.
Velika bitka za budući proračun EU-a
Jedna od ključnih tema bio je budući europski proračun.
Među članicama postoje različiti pogledi na njegovu veličinu i prioritete. Dio država koje su neto uplatiteljice zagovara snažniju kontrolu potrošnje, dok južne članice žele očuvati snažno financiranje kohezijske i poljoprivredne politike uz nove europske prioritete.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni naglasila je važnost politike konvergencije, odnosno smanjivanja razvojnih razlika među državama članicama.
Plenković je rekao da će ključ biti pronaći ravnotežu između različitih interesa članica.
Kao primjer važnosti kohezijske politike naveo je Hrvatsku, čija se razina razvijenosti prema BDP-u po stanovniku tijekom posljednjeg desetljeća povećala sa 61 na 78 posto prosjeka Europske unije.
Migracije ponovno jedna od glavnih tema
Velik dio rasprave bio je posvećen nezakonitim migracijama i zaštiti vanjskih granica Europske unije.
U završnoj deklaraciji članice MED9 pozvale su na solidarnost među državama, bolju pripremljenost, sustave ranog upozorenja te pravodobnu političku, operativnu i financijsku pomoć državama koje se nalaze pod najvećim migracijskim pritiskom.
Naglašena je i potreba učinkovitije zaštite vanjskih granica EU-a.
Meloni je upozorila da Europa, uz sigurnosne krize na istoku kontinenta, ne smije zanemariti ni svoje južno susjedstvo i sredozemne migracijske pravce.
Slovenski premijer Janez Janša rekao je da primjena europskog Pakta o migracijama i azilu daje rezultate na dijelu ruta, ali da pritisak na zapadnobalkanskoj ruti ostaje značajan.
Naglasio je i da države koje nisu na vanjskim granicama moraju biti spremne pomoći članicama koje jesu.
“Naša je želja da imamo snažnu kontrolu nad vanjskim, a manje kontrole na našim unutarnjim granicama”, poručio je Janša.
Janša otvorio i pitanje demografije
Slovenski premijer povezao je pitanje sigurnosti granica i s dugoročnim demografskim problemima Europe.
Poručio je da se zaštita granica ne može promatrati odvojeno od depopulacije pojedinih područja te predložio da demografija postane jedna od glavnih europskih tema.
Portugalski premijer Luís Montenegro, čija zemlja od Hrvatske preuzima predsjedanje formatom MED9, naglasio je da sigurnost vanjskih granica mora biti zajednička odgovornost svih članica Unije.
Govorio je i o potrebi jačanja suradnje s državama južnog susjedstva, razvoja njihovih gospodarstava, snažnije borbe protiv krijumčarskih mreža te učinkovitijeg vraćanja osoba koje nemaju pravo ostanka u Europskoj uniji.
Samit u Splitu bio je središnji i završni događaj hrvatskog predsjedanja skupinom MED9 u 2026. godini te je održan uoči novih razgovora europskih čelnika o budućem proračunu, migracijama, sigurnosti i konkurentnosti Europske unije.
