Zagreb, 30. listopada 2026. – Saborski zastupnik Mosta Marin Miletić, predstavnik građanske inicijative iz Topuskog Nikola Brčić i županijska vijećnica Mosta u Sisačko-moslavačkoj županiji Luca Gašpar Šako zatražili su danas u Hrvatskom saboru objavu cjelokupne dokumentacije o projektu Panteon i odgovore o njegovu utjecaju na vodu, elektroenergetski sustav, okoliš i lokalnu zajednicu.
Prema procjenama građanske inicijative koje je iznio Brčić, planirani podatkovni centar trošio bi električne energije koliko približno jedna trećina trenutačne potrošnje cijele Hrvatske, a vode koliko Zagreb. Brčić je iznio i procjenu prema kojoj bi zbog energetskih potreba projekta račun za električnu energiju svakom potrošaču u Hrvatskoj, kućanstvima i pravnim osobama, mogao porasti između 10 i 33 posto.
„U travnju je Hrvatskom odjeknula vijest o projektu Panteon. Mi danas postavljamo vrlo jasna pitanja na koja odgovore nismo dobili ni od Vlade ni od lokalne vlasti. Most nije protiv investicija, ali nijedna investicija ne smije ići na štetu prirode, okoliša i zdravlja ljudi“, rekao je Miletić.
Poručio je da nijedan privatni interes ne smije biti iznad nacionalnog interesa te najavio da će Klub Mosta u Hrvatskom saboru od Vlade, Sisačko-moslavačke županije i lokalne vlasti tražiti odgovore i dokumentaciju povezanu s projektom.
„Želimo znati što od ovoga dobivaju ljudi u Topuskom i što dobiva Hrvatska. Moramo štititi svoje prirodne resurse, posebno izvore i nalazišta vode. Ne možemo dopustiti da se o projektu takvih razmjera odlučuje, a da javnost nema odgovore o njegovim posljedicama za vodu, energiju i okoliš“, poručio je Miletić.
Pročitajte još
Nikola Brčić iz građanske inicijative upozorio je da je projekt Panteon prerastao lokalno pitanje i da bi način na koji država postupi u Topuskom mogao postati presedan za buduće velike podatkovne centre u Hrvatskoj.
„Općina Topusko u svom grbu ima vodu kao znak svojeg identiteta, a upravo se u zoni sanitarne zaštite želi graditi gigadata centar koji bi, prema podacima kojima raspolažemo, trošio jednu trećinu trenutačne potrošnje električne energije cijele Hrvatske i vode koliko jedan Zagreb“, rekao je Brčić.
Posebno je upozorio na činjenicu da se planirana lokacija podatkovnog centra nalazi nekoliko stotina metara od vodocrpilišta Perna, kojim se opskrbljuju Topusko i područje Vrginmosta.
„Rashladni sustav tog data centra sadržavao bi glikole, antikorozivna i antifungicidna sredstva kojima se štite rashladni sustavi, a hladio bi se pitkom vodom iz zone sanitarne zaštite. Istodobno se sam data centar planira nekoliko stotina metara od vodocrpilišta Perna. Zato moramo znati koji su rizici, kakve su zaštitne mjere i tko će za njih odgovarati“, rekao je Brčić.
Prema njegovim riječima, projekt bi uključivao i milijune litara pomoćnog dizela potrebnog za nastavak rada u slučaju nestanka električne energije, što, kako je upozorio, dodatno povećava potrebu za jasnim odgovorima o zaštiti vode i okoliša.
Posebno je otvorio pitanje odakle će dolaziti električna energija potrebna za rad centra.
„Priča da će solarne elektrane pokriti potrošnju data centra, prema našim procjenama, ne stoji. One u najboljem slučaju mogu zadovoljiti manje od deset posto njegovih potreba. Ostala električna energija morat će se kupovati na tržištu“, rekao je Brčić.
Zbog toga je iznio procjenu inicijative prema kojoj bi projekt mogao imati posljedice za sve potrošače električne energije u zemlji.
„Po našim procjenama, električna energija za svakog potrošača u Hrvatskoj, bilo da se radi o kućanstvu ili pravnoj osobi, mogla bi poskupjeti između 10 i 33 posto.“ rekao je Brčić.
Naveo je i da u Hrvatskoj, prema informacijama kojima raspolaže inicijativa, već postoji 66 podatkovnih centara koji pokrivaju domaće potrebe te otvorio pitanje kome bi služio centar planiranih razmjera.
„Ako se u Hrvatskoj obrađuju informacije koje dolaze izvana i zatim ponovno odlaze van, dok mi za to dajemo vodu, električnu energiju, prostor i infrastrukturu, onda moramo znati što Hrvatska dobiva zauzvrat“, rekao je.
Prema Brčićevoj procjeni, podatkovni centar donio bi oko 300 radnih mjesta, dok bi istodobno izgradnja potrebnih dalekovoda i druge infrastrukture mogla utjecati na korištenje privatnih parcela.
„Data centri sami po sebi nisu loši. Tehnološki razvoj nam treba. Ali procjene govore da će potrebe za data centrima u sljedećih nekoliko godina porasti za oko 70 posto i upravo je zato sada trenutak da Hrvatska postavi pravila, prije nego ovakav model postane presedan za cijelu zemlju“, rekao je Brčić.
Županijska vijećnica Mosta Luca Gašpar Šako podsjetila je da je sisačko-moslavački župan Ivan Celjak 28. travnja potpisao sporazum o suradnji za projekt Panteon s predstavnicima investitora, a da je Hrvatski operator prijenosnog sustava u srpnju prihvatio elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja.
„Što je točno župan potpisao? Na što se Županija obvezala, u čije ime i za čiji račun? Tražimo sve dokumente jer ljudi na terenu nemaju informacije, a odgovara im se da su podaci poslovna tajna“, rekla je Gašpar Šako.
Ukazala je i na rješenje Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije od 10. rujna kojim je, prema njezinim riječima, u postupku izmjene prostornog plana utvrđena obveza provedbe glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu.
Iz tog je rješenja izdvojila podatak prema kojem rad podatkovnih centara uzrokuje povećanje temperature površine tla za prosječno 2,07 stupnjeva Celzijevih godišnje, dok utjecaj toplinskih otoka može dosezati udaljenost do 10 kilometara od podatkovnog centra.
„Ako se takvi utjecaji navode u službenoj dokumentaciji, onda javnost ima pravo vidjeti dokumente na temelju kojih se o ovom projektu odlučuje“, poručila je Gašpar Šako.
Kao članica Savjeta Mosta za digitalno društvo i inovacije podsjetila je da je Most još u svibnju zauzeo stav da se veliki podatkovni centri ne smiju graditi bez jasnih nacionalnih kriterija.
Most traži sedam kriterija za takve projekte: energetsku održivost, vodnu bilancu, zaštitu od buke, sigurnosni audit, transparentnost vlasništva, dokazivu korist za lokalnu zajednicu te jasna pravila o tome koji se podaci obrađuju, za čiji interes i pod čijim nadzorom.
„Tehnološki razvoj da, ali po pravilima. Tražimo da se objavi što je potpisano, tko je preuzeo obveze, koliko će projekt stvarno trošiti vode i električne energije, kakav će biti utjecaj na okoliš i kakvu će stvarnu, mjerljivu korist imati građani Republike Hrvatske“, rekla je Gašpar Šako.
Miletić je zaključio da će Klub Mosta u Hrvatskom saboru inzistirati na odgovorima Vlade i drugih nadležnih institucija.
„Ako građanska inicijativa iznosi podatke da govorimo o potrošnji električne energije na razini trećine Hrvatske, vode koliko Zagreb i mogućem rastu računa za struju između 10 i 33 posto, onda se o tome ne može odlučivati iza zatvorenih vrata. Tražimo dokumente i jasne odgovore. Hrvatska javnost mora znati kolika je cijena ovog projekta i što za tu cijenu dobiva“, zaključio je Miletić.
