Mladi u Hrvatskoj među najmanje su zainteresiranima za politiku u Europi. Pokazuje to međunarodno istraživanje ISSP, prema kojem Hrvatska s prosječnom ocjenom 2,19 na ljestvici od jedan do pet zauzima mjesto pri samom dnu među 18 analiziranih europskih zemalja.
Rezultate iz istraživačkog modula „Digitalna društva” prenijela je znanstvena platforma Sociologija.hr, koja se bavi proučavanjem hrvatskog društva.
U istraživanju su analizirani odgovori mladih u dobi od 16 do 28 godina. Ispitanici su procjenjivali koliko ih osobno zanima politika, pri čemu je ocjena jedan označavala potpunu nezainteresiranost, a pet izrazito velik interes.
Prosjek analiziranih europskih zemalja iznosi 2,65, što znači da Hrvatska znatno zaostaje.
Samo mladi u Italiji iskazuju slabiji interes
Pročitajte još
Prema objavljenim rezultatima, najmanji interes za politiku iskazuju mladi u Italiji, s prosječnom ocjenom 2,17. Hrvatska i Mađarska imaju jednak prosjek od 2,19.
Na suprotnom kraju ljestvice nalazi se Njemačka, gdje prosječna ocjena iznosi 3,20.
Slijede Grčka s 3,03, Slovačka s 2,93, Finska s 2,92 i Danska s 2,91. Iznad prosjeka nalazi se i Francuska s ocjenom 2,81.
Pročitajte još
Razlika između Njemačke i Hrvatske veća je od jednog boda na ljestvici od pet stupnjeva.
Demokracija im je važna, ali politika ih ne privlači
Rezultati otvaraju pitanje odnosa mladih prema političkom životu i institucijama.
Kako ističe Sociologija.hr, istraživanja pokazuju da mladi u Hrvatskoj većinom prihvaćaju temeljne demokratske vrijednosti. Međutim, to ne znači da su istodobno zainteresirani za svakodnevnu politiku.
Važno je razlikovati interes za politiku od stvarnog sudjelovanja na izborima, prosvjedima ili u građanskim inicijativama. Ovo istraživanje mjeri iskazani osobni interes, a ne broj mladih koji glasaju ili sudjeluju u političkim aktivnostima.
Podaci ipak pokazuju da je zanimanje hrvatskih mladih za politiku znatno slabije nego u većini analiziranih europskih zemalja.
