Hrvatska je u obnovu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa dosad uložila oko 5,3 milijarde eura, a cijeli proces trebao bi biti dovršen za još tri do četiri godine, izjavio je u utorak premijer Andrej Plenković.
Govoreći na otvorenju cjelovito obnovljene zgrade Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u Zagrebu, Plenković je naglasio da je riječ o financijski i građevinski iznimno zahtjevnom procesu.
Od ukupno uloženog iznosa oko 3,15 milijardi eura odnosi se na područje pogođeno zagrebačkim potresom, a oko 2,15 milijardi na područje petrinjskog potresa.
Za obnovu je, prema premijerovim riječima, korištena milijarda eura iz Fonda solidarnosti Europske unije te oko dvije milijarde iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok se značajna sredstva osiguravaju i iz državnog proračuna.
„To su ogromni novci za pribaviti jer tih novaca inicijalno nije ni bilo“, rekao je Plenković.
Pročitajte još
Naglasio je da cilj nije bio samo vratiti oštećene objekte u stanje prije potresa, nego ih konstrukcijski ojačati i obnoviti prema suvremenim standardima.
Posebno je istaknuo obnovu bolnica, škola, fakulteta, muzeja, javnih zgrada i sakralne baštine.
Plenković smatra da je obnova s vremenom u javnosti postala gotovo rutinska tema, iako se radi o jednom od najvećih građevinskih pothvata u novijoj hrvatskoj povijesti.
Pročitajte još
„Ništa od toga nije normalno“, rekao je, podsjetivši da se nakon potresa stvaralo očekivanje da bi sve moglo biti gotovo u vrlo kratkom roku.
Procijenio je da će za završetak cjelokupne obnove biti potrebno još približno tri do četiri godine.
U utorak se otvara i obnovljena zgrada Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, a navečer i Muzej Mimara. Vrijednost obnove tih objekata, zajedno sa zgradom Ministarstva, iznosi oko 100 milijuna eura.
Premijer se prisjetio i Anamarije Carević, 15-godišnje djevojke koja je bila jedina izravna žrtva zagrebačkog potresa 22. ožujka 2020. godine.
