Vinogradska bolnica prolazi veliku obnovu vrijednu 70,5 milijuna eura
Objavljeno: 20/09/2026 | Autor: Lika-express
Vinogradska, bolnički kompleks s tridesetak zgrada i 180 godina povijesti, prolazi kroz veliku obnovu vrijednu 70,5 milijuna eura. Novi radioterapijski centar dobio je tri linearna akceleratora, uređeni su laboratoriji i dnevna bolnica, a posljednji objekti obuhvaćeni sadašnjim ciklusom obnove trebali bi biti završeni sredinom 2027. godine.
Riječ je o dijelu KBC-a Sestre milosrdnice na Vinogradskoj cesti 29, povijesnoj lokaciji bolnice koja se razvija još od 1846. godine.
Obnova obuhvaća šest zgrada, ali nije riječ samo o vraćanju potresom oštećenih prostora u prijašnje stanje. Paviljonski kompleks reorganizira se kako bi se povezale srodne djelatnosti, pacijentima skratio put između dijagnostike i liječenja te stari prostori prilagodili suvremenoj medicini.
Radioterapija uskoro bez liste čekanja
Jedna od najvećih promjena dogodila se u radioterapiji, u zgradi broj 18 na istočnom rubu kompleksa. Novi centar dobio je tri linearna akceleratora i CT simulator koji omogućuju preciznije zračenje i bolju zaštitu zdravog tkiva oko tumora.
Dva akceleratora smještena su u novoizgrađenom dijelu, a treći u prenamijenjenom bunkeru starog dijela.
Dosad se na jednom linearnom akceleratoru godišnje liječilo oko 700 do 800 bolesnika. Kada sva tri uređaja budu radila punim kapacitetom, očekuje se oko 1500 pacijenata godišnje.
Prim. Željko Soldić, voditelj Odjela za radioterapiju, ističe i važnost prostora u kojem se liječe onkološki pacijenti.
„Prostor liječenja nije nevažan za malignog bolesnika“, kaže Soldić.
Pacijenti već dolaze opterećeni dijagnozom, zbog čega je važno da čekaju u prostoru s dnevnim svjetlom, dovoljno mjesta i mogućnošću kretanja. Novi prostori bitno se razlikuju od nekadašnje radioterapije smještene u podrumu.
Liječnici i medicinski fizičari dobili su zasebne prostorije za pregledavanje planova, konturiranje i pripremu terapije, umjesto nekadašnjih skučenih uvjeta u kojima se više poslova odvijalo na istome mjestu.
Na CT simulaciju sada se čeka oko tri do četiri tjedna, uz ranije uključivanje bolesnika s većim medicinskim prioritetom. U bolnici očekuju da bi nakon ulaska sva tri akceleratora u puni pogon liste čekanja za radioterapiju mogle nestati.
Ujutro u bolnicu, poslijepodne kući
Na suprotnom kraju kompleksa, na križanju Vrtlarske i Podolja, u Zgradi 6 smještene su Dnevna bolnica i jednodnevna kirurgija s endoskopskim i operacijskim salama, prostorima za pripremu bolesnika i sobom za oporavak.
Ondje se obavljaju endoskopske pretrage, razbijanje bubrežnih kamenaca, ciljane biopsije prostate te manji urološki, ginekološki i oftalmološki zahvati.
Koncept dnevne bolnice omogućuje pacijentu da dođe ujutro, obavi pretrage, primi terapiju ili prođe manji zahvat, nekoliko sati ostane pod nadzorom i potom istoga dana ode kući.
Pacijenti se nakon endoskopskih pretraga u anesteziji bude u posebnom prostoru za oporavak, uz monitore i stručni nadzor.
Pročelnik Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju Alen Bišćanin kaže da se takav oporavak prije odvijao na hodnicima, dok su se pretrage poput gastroskopije provodile bez anestezije.
Prošle godine obavljeno je oko 6500 endoskopskih pretraga, od kojih više od 3500 u anesteziji.
Dnevna bolnica smanjuje potrebu za višednevnim zadržavanjem pacijenata, a kod starijih i teško pokretnih bolesnika i rizik da zbog nekoliko dana ležanja izgube dio samostalnosti.
Cilj je i što više postupaka obaviti tijekom jednog dolaska. U istom se prostoru, primjerice, vadi krv i priprema bolesnika, umjesto da zbog istog zdravstvenog problema mora odlaziti u više bolničkih zgrada.
Od dugačkih redova do objedinjenog laboratorija
Blizu glavnog ulaza uređeni su novi prostori Kliničkog zavoda za kemiju. Na jednom se mjestu sada vadi krv bez obzira na to jesu li potrebni osnovni biokemijski nalazi, hormoni ili tumorski biljezi.
Prije preuređenja pacijenti su zbog tih pretraga morali odlaziti u tri različite ambulante.
Predstojnik Zavoda Mario Štefanović kaže da su uvedene i predbilježbe za laboratorijske pretrage. Prije pandemije ljudi su na vađenje krvi čekali u redovima koji su se protezali sve do crkve u bolničkom kompleksu.
Danas se krv vadi prema terminima narudžbe, na elektronički upit pacijenta odgovara se u roku od dva dana, a na vađenje krvi čeka se od sedam do deset dana.
Svakodnevno kroz ambulante prođe između 300 i 400 pacijenata, dok je Zavod prošle godine obavio 4,3 milijuna laboratorijskih pretraga.
Na različitim katovima smješteni su opća biokemija, endokrinološka dijagnostika, hematologija i imunologija, a razvijaju se i nove metode za suvremenu onkološku i hematološku dijagnostiku.
Uzorci krvi kroz bolnicu putuju i pneumatskim cijevima, sustavom sličnim onome koji se koristi za prijenos novca i dokumenata u bankama.
Nakon potresa Zavod se morao više puta seliti. Dio djelatnosti završio je u modularnoj zgradi, dok su se veliki laboratorijski uređaji morali premještati, ponovno postavljati i provjeravati. Glavnina Zavoda u nove je prostore preseljena u studenome prošle godine.
Rodilište još čeka obnovu
Velika obnova Vinogradske još nije stigla do svih dijelova kompleksa.
Na Klinici za ženske bolesti i porodništvo važan iskorak napravljen je još 2019. uređenjem prostora humane reprodukcije i laboratorija prilagođenih standardima medicinski pomognute oplodnje.
Rodilište u Zgradi 5, međutim, nije obuhvaćeno aktualnim ciklusom obnove pa žene još rađaju u prostorima uređenima prema standardima s početka 1990-ih.
Predstojnik Klinike Krunoslav Kuna kaže da u pojedinim sobama rodilje dijele sanitarni čvor, dok današnji standardi podrazumijevaju manje sobe, vlastitu kupaonicu te više privatnosti i komfora.
Unatoč tome, interes žena za porod u Vinogradskoj ne pada. Klinika godišnje ima oko 3000 poroda.
Obnova Zgrade 5 trebala bi uslijediti nakon sadašnjeg ciklusa. Kuna se nada početku radova krajem 2027. ili početkom 2028. godine, a cilj je bolje povezati ginekološke djelatnosti koje su trenutačno raspoređene na više mjesta.
Paviljonsku bolnicu pokušavaju povezati
Vinogradska se razvijala desetljećima, a paviljonska organizacija često znači da pacijent zbog jedne bolesti mora prelaziti iz zgrade u zgradu. Bolesnike u krevetima i kolicima pritom se nerijetko prevozi preko bolničkog kruga.
Obnovom se nastoji promijeniti i taj dio svakodnevice. Srodne klinike i dijagnostičke djelatnosti grupiraju se bliže jedna drugoj, a pojedine zgrade povezuju zatvorenim prolazima.
Radovi još traju na Zgradi 7, budućem prostoru dijagnostičke i intervencijske radiologije, kardiologije te otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata.
Obnavlja se i Zgrada 9 za kirurgiju i neurokirurgiju.
Pri završetku je rekonstruirana i dograđena Zgrada 4, u koju će se preseliti Klinika za očne bolesti te Klinika za kožne i spolne bolesti. Otvaranje se očekuje sredinom 2027. godine.
Bolnica radila tijekom cijele obnove
Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Davor Vagić kaže da je jedna od najvećih teškoća bila provesti tako opsežnu obnovu bez zaustavljanja rada bolnice.
„Nijedan trenutak nismo prestali s pružanjem zdravstvene zaštite, tako da smo se u isto vrijeme i gradili i radili“, kaže Vagić.
Odjeli su se selili, djelatnici prilagođavali privremenim prostorima, a pacijenti godinama prolazili pokraj gradilišta. Vagić ističe da tijekom obnove nijedna djelatnost nije ukinuta niti smanjena.
Posljednji objekti iz sadašnjeg velikog ciklusa trebali bi biti dovršeni sredinom 2027. godine.
Na pitanje očekuje li probijanje roka, Vagić odgovara: „Neće se probijati. Za sada, moram priznati, sve je tako kako je i planirano.“
Vinogradska tako još nije potpuno obnovljena bolnica. U jednom dijelu kompleksa već rade novi radioterapijski uređaji, moderni laboratoriji i dnevna bolnica, dok nekoliko desetaka metara dalje pojedini odjeli još čekaju temeljitu promjenu.
U bolničkom kompleksu koji se razvija već 180 godina novo tako nastaje uz staro, i to bez prekida zdravstvene skrbi za pacijente.
Fotogalerija
- klikni na sliku za uvećanje
Foto: Vedrana Larva/HINA
