Nova tolerancija kamera za brzinu: Što se mijenja za vozače
Objavljeno: 21/09/2026 | Autor: Lika-express
Hrvatske vozače mogla bi čekati važna promjena u načinu na koji se obračunava brzina izmjerena kamerama i drugim uređajima. Državni zavod za mjeriteljstvo pripremio je novi pravilnik kojim se predlaže smanjenje takozvane sigurnosne razlike, odnosno vrijednosti koja se u korist vozača oduzima od izmjerene brzine.
Prijedlog je trenutačno u javnom savjetovanju koje traje do 19. listopada 2026. godine, što znači da nova pravila još nisu na snazi.
Ako pravilnik bude donesen u predloženom obliku, posebno velika promjena odnosila bi se na stacionarna mjerenja pri brzinama od 51 do 100 kilometara na sat. Umjesto današnjih 10 km/h, od izmjerene brzine odbijalo bi se pet kilometara na sat.
Što se od izmjerene brzine oduzima danas?
Službeni naziv za ono što vozači najčešće zovu “tolerancijom kamere” je sigurnosna razlika.
Prema pravilniku koji je trenutačno na snazi, od izmjerene vrijednosti oduzima se:
do 50 km/h – 3 km/h
od 51 do 100 km/h – 10 km/h
iznad 100 km/h – 10 posto izmjerene brzine, uz zaokruživanje na veću vrijednost.
Ta se vrijednost oduzima zbog moguće pogreške mjerila odnosno metode mjerenja.
Kolika bi tolerancija bila po novom prijedlogu?
Novi pravilnik mnogo detaljnije razlikuje vrste i raspone mjerenja.
Kod stacionarnih mjerila, među koja spadaju fiksna i druga mjerila koja brzinu mjere iz nepomične točke, predložena sigurnosna razlika iznosila bi:
do 50 km/h – 3 km/h
od 51 do 100 km/h – 5 km/h
od 101 do 120 km/h – 6 km/h
od 121 do 140 km/h – 7 km/h
od 141 do 160 km/h – 8 km/h.
Za još veće izmjerene brzine sigurnosna razlika nastavila bi se povećavati po utvrđenim rasponima, ali bi i dalje bila manja nego što u brojnim slučajevima proizlazi iz sadašnjeg pravila od 10 posto.
Što to znači u zoni 50?
Najjednostavniji primjer pokazuje koliko bi promjena bila važna.
Ako stacionarna kamera na cesti s ograničenjem od 50 km/h izmjeri brzinu od 60 km/h, prema sadašnjim pravilima oduzima se 10 km/h. Za utvrđivanje prekršaja tako ostaje 50 km/h i nema prekoračenja.
Po predloženom pravilniku od 60 km/h oduzelo bi se pet kilometara na sat. Mjerodavna brzina bila bi 55 km/h, odnosno pet kilometara iznad ograničenja.
Za prekoračenje do 10 km/h u naselju propisana je novčana kazna od 30 eura.
Ista brzina mogla bi značiti i veću kaznu
Razlika nije važna samo za vozače koji su nekoliko kilometara iznad ograničenja. Manja sigurnosna razlika u nekim slučajevima može vozača prebaciti i u viši kazneni razred.
Primjerice, ako bi uređaj u zoni 50 izmjerio 66 km/h, prema današnjim pravilima oduzelo bi se 10 km/h. Mjerodavna brzina bila bi 56 km/h, odnosno šest kilometara iznad ograničenja, za što je u naselju propisana kazna od 30 eura.
Po predloženom pravilu odbilo bi se pet kilometara. Mjerodavna brzina tada bi bila 61 km/h, odnosno 11 kilometara iznad ograničenja. Takvo prekoračenje ulazi u sljedeći kazneni razred, za koji je propisana kazna od 60 eura.
Promjena bi se osjetila i na autocesti
Razlika postaje vidljiva i pri većim brzinama.
Ako bi stacionarna kamera na autocesti s ograničenjem od 130 km/h izmjerila 155 km/h, prema sadašnjem pravilu od izmjerene brzine oduzima se 10 posto, uz zaokruživanje na veću vrijednost. U ovom slučaju odbilo bi se 16 km/h pa bi mjerodavna brzina bila 139 km/h.
Po predloženom pravilniku, za izmjerene brzine od 141 do 160 km/h sigurnosna razlika kod stacionarnog mjerenja iznosila bi osam kilometara. Od izmjerenih 155 km/h tako bi ostalo 147 km/h.
To je 17 km/h iznad ograničenja od 130 km/h, a za prekoračenje veće od 10 do 30 km/h izvan naselja propisana je kazna od 60 eura.
Važno je naglasiti da se svi ovi primjeri odnose na brzinu koju izmjeri uređaj, a ne nužno na broj koji vozač u tom trenutku vidi na brzinomjeru automobila.
Drugačija pravila i za mjerenje iz vozila
Prijedlog pravilnika razlikuje i stacionarna od pokretnih mjerenja.
Posebne sigurnosne razlike predviđene su za mjerenja praćenjem vozila, kakva se mogu koristiti u policijskim vozilima. Kod takvog mjerenja predloženi odbitak ovisio bi i o duljini dionice na kojoj se vozilo prati.
Za dionicu od 200 do 500 metara predviđena je sigurnosna razlika od 10 km/h, od 501 do 1000 metara osam km/h, a za praćenje na dionici duljoj od jednog kilometra šest km/h.
Zašto se pravila mijenjaju?
Državni zavod za mjeriteljstvo promjenu obrazlaže napretkom tehnologije. Današnja mjerila brzine preciznija su nego ranije, a pogreške povezane s metodom mjerenja i uporabom uređaja imaju sve manji utjecaj na rezultat.
Novi pravilnik zato sigurnosnu razliku prilagođava vrsti mjerenja, a vrijednosti se više ne bi određivale postotkom nego konkretnim brojem kilometara na sat.
Predviđena je i nova kategorija uređaja koji brzinu određuju obradom fotografije ili videosnimke, bez radarskog ili laserskog zračenja, kao i dodatni zahtjevi za softver, samoprovjeru uređaja i dokumentiranje mjerenja.
Nova pravila još ne vrijede
Vozačima je zasad najvažnije znati da se radi o prijedlogu.
Javno savjetovanje traje do 19. listopada, a tekst pravilnika do konačnog donošenja još se može mijenjati.
Dok novi pravilnik ne bude donesen i ne stupi na snagu, pri mjerenju brzine primjenjuju se postojeće sigurnosne razlike.
