DZS otkrio gdje raste broj stanovnika: na popisu je i Ličko-senjska županija
Objavljeno: 04/09/2026 | Autor: Lika-express
Hrvatska je sredinom 2025. godine imala 3.874.993 stanovnika, što je 8.760 osoba ili 0,2 posto više u odnosu na procjenu za prethodnu godinu, objavio je u petak Državni zavod za statistiku.
Od ukupnog broja stanovnika, 1.893.472 su muškarci, a 1.981.521 žene.
Među županijama u kojima je broj stanovnika porastao nalazi se i Ličko-senjska županija. Rast su zabilježile još Istarska, Zadarska, Zagrebačka, Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska i Primorsko-goranska županija, kao i Grad Zagreb.
Najveći relativni rast imala je Istarska županija, 1,60 posto, dok je broj stanovnika Grada Zagreba porastao za 0,45 posto.
S druge strane, najveći relativni pad broja stanovnika zabilježen je u Sisačko-moslavačkoj županiji, 1,14 posto, te Požeško-slavonskoj, 1,13 posto.
Ličko-senjska i dalje najmanje naseljena županija
Unatoč rastu, Ličko-senjska županija i dalje ima najmanje stanovnika u Hrvatskoj. Prema procjeni DZS-a, u njoj je sredinom 2025. živjelo 43.402 stanovnika, što je 1,1 posto ukupnog stanovništva Hrvatske.
Požeško-slavonska županija imala je 60.289 stanovnika.
Više od polovice stanovnika Hrvatske, njih 52,5 posto, živi u samo pet županija. Najviše ih je u Gradu Zagrebu, 777.744 ili 20,1 posto ukupnog stanovništva, dok Splitsko-dalmatinska županija ima 431.463 stanovnika.
Stanovništvo Hrvatske nastavlja starjeti
Prosječna starost stanovništva Hrvatske u 2025. iznosila je 44,7 godina. Prosječna starost muškaraca bila je 42,9, a žena 46,4 godine.
Najveći udio stanovnika starijih od 65 godina ima Šibensko-kninska županija, čak 28,8 posto, dok je najmanji udio zabilježen u Gradu Zagrebu, 20,9 posto.
Mladi u dobi do 19 godina čine 18,7 posto stanovništva Hrvatske. Najmanji udio mladih ima Primorsko-goranska županija, 16,2 posto, a najveći Međimurska županija, 21,1 posto.
Više rođenih, manje umrlih, ali prirodni pad ostaje velik
Tijekom 2025. godine u Hrvatskoj je rođeno 32.479 djece, odnosno 410 više nego godinu ranije.
Umrlo je 50.007 osoba, što je 1.073 manje nego 2024. godine. Hrvatska je ipak i dalje imala negativan prirodni prirast od 17.528 osoba.
Pozitivan utjecaj na ukupan broj stanovnika imale su migracije. U Hrvatsku se iz inozemstva doselilo 56.665 osoba, dok se odselilo njih 37.485. Migracijski saldo tako je bio pozitivan za 19.180 osoba.
To je ipak znatno manje nego 2024., kada je razlika između broja doseljenih i odseljenih iznosila 31.394 osobe.
Rastao je i broj brakova i razvoda. U 2025. sklopljeno je 17.270 brakova, 64 više nego godinu ranije, dok je razvedeno 5.674 brakova, što je porast od 713 razvoda.
