Nakon upozorenja o bunarima stiglo novo pojašnjenje: “Žao nam je što je izazvana zabrinutost”

Objavljeno: 09/09/2026   |   Autor: Hina
Foto: HINA/ Mladen VOLARIĆ

Ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Ličko-senjske županije Danijela Ivšinović izrazila je žaljenje što su preporuke vezane uz privatne bunare izazvale zabrinutost među građanima. Istaknula je, međutim, da Zavod ne može potvrditi da u bunarskoj vodi nema opasnih kemijskih spojeva jer takve analize nisu u nadležnosti njihova laboratorija.

Ivšinović je naglasila da treba jasno razlikovati privatne bunare od sustava javne vodoopskrbe. Voda iz javnog sustava nalazi se pod stalnim državnim monitoringom i sigurna je za piće, dok privatni bunari nisu obuhvaćeni državnim ni operativnim monitoringom te ih vlasnici koriste na vlastitu odgovornost.

“Mikrobiološko onečišćenje gotovo je pravilo u netretiranoj bunarskoj vodi u kršu i nipošto se ne smije automatski povezivati s otpadom u Gospiću”, rekla je Ivšinović.

Dodala je da su slični nalazi utvrđeni i u bunarima u blizini odlagališta i u onima udaljenima nekoliko desetaka kilometara.

Povod za preventivni poziv vlasnicima bunara, objavljen 12. kolovoza, bili su rezultati DORH-a od 6. kolovoza, temeljeni na analizama Geotehničkog fakulteta kojima se ispitivao mogući utjecaj procjednih voda s odlagališta na podzemne vode.

Zavodu se dosad javilo više od 100 vlasnika bunara, a uzorkovanja na području Gospića i Perušića još traju.

Opasni kemijski spojevi ne analiziraju se u županijskom Zavodu

Ivšinović je pojasnila da na kvalitetu sirove podzemne vode mogu utjecati suša i niski vodostaji, ali i obilne kiše, bujice te otapanje snijega. Zavod zbog toga preporučuje kontrolu privatnih bunara tijekom sva četiri godišnja doba.

Upozorila je i da hladna, bistra i ukusna voda ne mora nužno biti zdravstveno ispravna.

“Mikrobiološki neispravna bunarska voda ne smije se piti bez prokuhavanja ili druge obrade”, rekla je.

Komentirajući obavijest Ličkih voda prema kojoj voda na 16 lokacija nije za piće zbog hidroloških uvjeta, Ivšinović je navela da među takve uvjete spada i suša. Povremena odstupanja u javnoj vodoopskrbi, poput promjene boje ili mutnoće vode, mogu se pojaviti zbog vremenskih prilika ili radova na mreži.

U takvim slučajevima javni isporučitelj dužan je obavijestiti građane te, bude li potrebno, osigurati cisternu sa zdravstveno ispravnom vodom.

Na pitanje je li bunarska voda sigurna za životinje, Ivšinović je odgovorila da Zavod analize provodi prema Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju, dok procjenu rizika za životinje trebaju dati veterinarski stručnjaci.

Osvrnula se i na nezadovoljstvo dijela građana zbog dojma da institucije nisu ranije reagirale.

“Što se tiče monitoringa i praćenja kvalitete vode za ljudsku potrošnju, više od 20 godina voda je stalno pod nadzorom. Ako postoje odstupanja, ona se jasno komuniciraju javnosti”, poručila je Ivšinović.

Možda Vas zanima