Otpad u Gospiću: Na što je sve upozoravala dr. Mirjana Vrkljan Radošević
Objavljeno: 24/08/2026 | Autor: Lika-express
Kada su početkom kolovoza ove godine u javnost počeli izlaziti rezultati vještačenja otpada na prostoru bivšeg PPK Velebit u Gospiću, ponovno se otvorilo i pitanje PFAS-a, skupine spojeva poznatih i kao „vječne kemikalije“.
Za Gospić ta tema nije bila nova. O PFAS-u je mjesecima ranije javno govorila gospićka liječnica i gradska vijećnica dr. Mirjana Vrkljan Radošević. Tražila je objavu rezultata analiza, inzistirala na kontroli vode, tla i zraka, a jedan uzorak materijala s prostora odlagališta poslala je i na analizu u Njemačku.
Danas, kada je dostupno znatno više službenih podataka nego prije godinu dana, njezina se upozorenja mogu promatrati s puno jasnijim odmakom. Neke su tadašnje sumnje dobile potvrdu u nalazima o sastavu otpada, dok su istodobno službene analize vode pokazale ono što je građanima najvažnije, voda iz javnog vodoopskrbnog sustava u Gospiću zdravstveno je ispravna i sigurna za piće.
Vrkljan Radošević problem nije počela otvarati tek kada je PFAS postao jedna od glavnih tema. Još u veljači 2025., nakon prvog većeg građanskog prosvjeda, na sjednici Gradskog vijeća tražila je da rezultati ispitivanja vode, tla i zraka budu dostupni javnosti. Predlagala je i uključivanje ljudi izvan stranačkih struktura u praćenje rješavanja problema otpada.
Nekoliko tjedana poslije odlučila je do odgovora pokušati doći i sama.
Kako je kasnije ispričala, u ožujku 2025. na ulazu u prostor odlagališta uzela je uzorak materijala nalik pijesku i, uz pomoć ekoloških aktivista iz Njemačke, poslala ga u laboratorij u Berlin. Na analizu je, prema njezinim riječima, poslala i nekoliko uzoraka vode.
Rezultati koje je potom iznijela u javnost pokazivali su, prema njezinim navodima, PFAS spojeve i teške metale u krutom materijalu. U uzorcima vode koje je tada dala analizirati PFAS nije pronađen.
Ta je razlika važna i danas. Njezina upozorenja nisu bila tvrdnja da Gospićani piju zagađenu vodu, nego pitanje što se točno nalazi na prostoru bivšeg PPK Velebit i kakav rizik takav materijal može predstavljati ako ondje ostane.
U lipnju 2025. o PFAS-u je govorila i za HRT, upozoravajući na njihovu postojanost i moguće zdravstvene posljedice dugotrajne izloženosti pojedinim spojevima iz te skupine.
HZJZ danas navodi da se mnogi PFAS spojevi vrlo sporo razgrađuju i mogu dugo ostati u okolišu. Dugotrajna izloženost nekima od njih povezuje se s nizom mogućih zdravstvenih učinaka. No jednako je važno naglasiti da samo otkrivanje PFAS-a nije dokaz trovanja niti automatski znači da će kod izložene osobe doći do bolesti.
Koliko su je vlastiti nalazi zabrinuli, Vrkljan Radošević pokazala je na prosvjedu u srpnju 2025., kada je govorila da je zbog svega što je pročitala u rezultatima analize razmišljala i o tome kako zaštititi vlastitu djecu.
Tema se ponovno vratila na sjednicu Gradskog vijeća 27. veljače ove godine. Vrkljan Radošević tada je Ličke vode pitala provodi li se analiza vode na PFAS i planira li se takvo praćenje.
Nekoliko tjedana poslije stigli su i službeni rezultati. Ličke vode uzorkovale su vodu na izvorištu Mrđenovac i vodu koja se distribuira potrošačima. Svih 20 analiziranih PFAS spojeva bilo je ispod granice kvantifikacije. Državni monitoring krajem travnja dao je isti rezultat.
Kolovoz je potom donio i mnogo potpuniju sliku samog odlagališta.
Prema vještačenju Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na istraženom području procijenjeno je oko 37.000 tona miješanog tehnogenog otpada. Vještaci pritom nisu zaključili da je svih 37.000 tona opasan otpad, ali su reprezentativni uzorci zakopanog materijala pokazali opasno svojstvo ekotoksičnosti, dok su takozvane crne hrpe klasificirane kao opasan otpad.
Time je priča koja se dugo vrtjela oko sumnji, upozorenja i pojedinačnih analiza dobila znatno čvršću službenu podlogu.
Istodobno, najnoviji podaci donijeli su i važnu vijest za građane.
HZJZ je upravo danas (24. kolovoza 2026.) objavio kompletne rezultate uzoraka uzetih 11. kolovoza i potvrdio da je voda iz slavina u Gospiću, Otočcu i Senju zdravstveno ispravna i sigurna za piće. PFAS spojevi u analiziranim uzorcima nisu utvrđeni iznad granice određivanja, a uredni su bili i kemijski nalazi vode s izvorišta Mrđenovac.
Testirana su i četiri duboka zdenca na području Gospića, a HZJZ je objavio da rezultati nisu pokazali znakove prodora PFAS-a u dublji krški vodonosnik.
Kada se unatrag pogledaju javni istupi dr. Mirjane Vrkljan Radošević, kroz njih se stalno ponavljaju isti zahtjevi – javni rezultati analiza, redovita kontrola okoliša i vode, uključivanje PFAS-a u ispitivanja te uklanjanje otpada.
Danas imamo više odgovora nego prije godinu dana, ali priča još nije završena. Dok god je otpad na lokaciji, ostat će i potreba za nadzorom, transparentnim rezultatima i jasnim informacijama prema građanima.
