Rubinić upozorio na ono što se mora napraviti uz uklanjanje otpada u Gospiću
Objavljeno: 13/09/2026 | Autor: Marina Bujan/HINA
Stručnjak za vodne resurse Josip Rubinić smatra da je zbog zaštite voda u Lici, uz uklanjanje opasnog otpada u Gospiću, potrebno žurno provoditi monitoring podzemnih voda na okolnom području i izvorištima vodoopskrbe, kao i površinskih voda Novčice i Like.
O rezultatima takvog monitoringa, upozorava, ovisit će i niz drugih mjera.
„Za očekivati je da će u cilju zaštite voda na utjecajnom području trebati provoditi niz mjera. Te je mjere potrebno promptno provoditi zajedno s uklanjanjem opasnog otpada, ali i dugoročno nakon njegova uklanjanja“, rekao je za Hinu Rubinić, bivši izvanredni profesor Građevinskog fakulteta u Rijeci koji se godinama bavio vodama u kršu i sudjelovao u brojnim istraživačkim projektima.
Posebno ističe potrebu praćenja podzemnih voda na okolnom području i izvorištima vodoopskrbe te Novčice i Like, zbog mogućnosti da onečišćujuće tvari ispiranjem dospiju do površinskih i podzemnih voda.
Važnost tog pitanja dodatno naglašava činjenica da se vodovod Južni ogranak Hrvatskog primorja napaja vodama Like i Gacke pri kraju hidroenergetskog sustava Hidroelektrane Senj.
Monitoring je samo dio potrebnih mjera
Rubinić naglašava da monitoring voda predstavlja tek dio potrebnih aktivnosti. O njegovim rezultatima ovisit će daljnji potezi, a moguće je i proširenje mjera na druge lokacije za koje bi se utvrdilo da su bile izložene odlaganju opasnog otpada.
Problemi nelegalnog odlaganja opasnog otpada u Gospiću, ali i na drugim lokacijama u Hrvatskoj, osobito na krškom području, zajedno s ovogodišnjom sušom ponovno su otvorili pitanja zaštite vodnih resursa, kretanja vode kroz krš i sigurnosti vodoopskrbe.
Rubinić, koji je kao ključni stručnjak za vode sudjelovao u izradi Nacrta strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj, upozorava da percepcija Hrvatske kao zemlje iznimno bogate vodom može biti varljiva.
Veliki krški izvori poput Jadra, Krke i Omble te jezerski sustavi poput Vranskog jezera na Cresu i Vranskog jezera kod Biograda stvaraju dojam velikih i sigurnih vodnih zaliha.
„Da se razumijemo, Hrvatska je bogata vodom, ali ne u mjeri u kojoj bi se smjelo zanemarivati okolnosti u kojima se voda skladišti“, ističe Rubinić.
Bogati oborinama, ali manje vodnim zalihama
Kada je riječ o krškim područjima, kaže, preciznije je reći da je Hrvatska iznimno bogata oborinama, ali u znatno manjoj mjeri stvarnim vodnim zalihama.
Zbog toga je, naglašava, ključno upravljati vodama tako da se očuva njihova kakvoća i osiguraju dovoljne količine za stanovništvo, poljoprivredu i industriju, ali i za ekosustave koji ovise o površinskim i podzemnim vodama.
Ovogodišnje sušno razdoblje bilo je dugotrajno i izraženo, a na pojedinim hidrološkim postajama na Dravi, Savi i Dunavu tijekom posljednjih mjesec dana zabilježeni su povijesni minimumi.
Nešto manje kritično stanje bilježi se na krškom području, no zbog manjka uobičajenih količina oborina i povećane potrošnje vode tijekom vrućih razdoblja i ondje je bilo problema s vodoopskrbom te ograničenja potrošnje.
Vransko jezero na Cresu 9. rujna zabilježilo je povijesni minimum od 9,04 metra nadmorske visine, centimetar manje nego tijekom izrazito sušne 2022. godine.
Rubinić navodi da je riječ o razini koja je još uvijek dovoljna da nadpritisak slatke vode održi ravnotežu u vodonosniku i spriječi neposredni prodor zaslanjene vode u jezerski sustav, no stanje zahtijeva oprez i kontinuirano praćenje.
Krški vodonosnici posebno osjetljivi
Krški vodonosnici posebno su osjetljivi na klimatske promjene jer imaju ograničenu mogućnost skladištenja vodnih zaliha.
Kod priobalnih vodonosnika dodatni su problem pad razina podzemnih voda i rast razine mora, što povećava opasnost od zaslanjivanja.
„Smanjenjem vodnih zaliha u krškim vodonosnicima stvaraju se uvjeti da pri njihovom punjenju, uslijed sve intenzivnijih pojava oborina, dolazi do povećanih brzina kretanja vode kroz pukotinske sustave, i posljedično intenzivnijih pojava mutnoća“, objašnjava Rubinić.
Klimatske promjene donose i rast temperature vode, što tijekom sušnih razdoblja kod rijeka i jezera može imati ozbiljne posljedice za ekosustave.
Rubinić smatra da mogućnosti prilagodbe postoje, ali su ograničene.
„Na neke procese nećemo moći utjecati, ali zato moramo unaprijediti upravljačke pristupe“, poručuje.
Kod površinskih voda i jezera ključno je smanjiti pritisak koji stvara čovjek, posebno tijekom kritičnih sušnih razdoblja, aktivno pratiti stanje i pravodobno reagirati.
U vodoopskrbi je, među ostalim, važno povezivanje izvorišta kako bi se bolje koristile raspoložive vodne rezerve, a Rubinić ističe da u Hrvatskoj već postoji sve više dobrih primjera povezivanja izvorišta unutar regionalnih vodoopskrbnih sustava.
