Branje gljiva u Hrvatskoj: Smijete ubrati do 3 kilograma dnevno, ali za državne šume trebate dozvolu
Objavljeno: 09/10/2026 | Autor: Lika-express
Jesen je vrijeme kada mnogi ljubitelji prirode odlaze u potragu za vrganjima, lisičicama i drugim šumskim gljivama. No pravila branja u Hrvatskoj nisu svima poznata. Za osobne potrebe dopušteno je sakupiti do tri kilograma nadzemnih gljiva dnevno, ali na područjima kojima gospodare Hrvatske šume potrebna je posebna dozvola. U pojedinim dijelovima zemlje izdavanje dozvola trenutačno je obustavljeno.
Dolaskom jeseni hrvatske šume ponovno privlače brojne gljivare. Posebno su zanimljiva šumska područja Like i Gorskog kotara, gdje je branje gljiva za mnoge obitelji dugogodišnja tradicija.
Ipak, odlazak u šumu s košarom nije uvijek tako jednostavan kako se čini.
Postoje jasna pravila o dopuštenim količinama, načinu sakupljanja i dozvolama, a njihovo nepoznavanje može dovesti do problema.
Koliko gljiva smijete ubrati dnevno?
Prema Pravilniku o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta, za osobne potrebe dopušteno je dnevno sakupiti najviše tri kilograma plodišta nadzemnih gljiva po osobi.
To ograničenje odnosi se na ukupnu količinu, neovisno o tome sakupljate li vrganje, lisičice ili više različitih vrsta.
Primjerice, ako ste ubrali dva kilograma vrganja i kilogram lisičica, dosegnuli ste dnevnu granicu za osobne potrebe.
Postoji i posebna iznimka kada pojedino plodište ima masu veću od tri kilograma, a sakupljač prethodno nije sakupio druge gljive.
Za podzemne gljive propisana je znatno manja količina, do 0,1 kilogram dnevno, uz odgovarajuća pravila i ograničenja.
Važno je naglasiti da se navedene količine odnose na sakupljanje za vlastite potrebe, a ne na komercijalno branje i prodaju.
Treba li dozvola za branje gljiva?
Ovdje dolazimo do pravila koje mnogi ljubitelji gljiva ne poznaju.
Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe nije potrebno posebno dopuštenje Ministarstva nadležnog za zaštitu prirode.
Međutim, to ne znači da gljive možete bez dodatnih uvjeta sakupljati u svakoj šumi.
Hrvatske šume propisuju da osobe koje na područjima kojima one gospodare sakupljaju nedrvne šumske proizvode, uključujući gljive, moraju imati odgovarajuću dozvolu.
Dozvola je potrebna i kada gljive sakupljate isključivo za vlastitu prehranu.
Kako izvaditi dozvolu preko interneta?
Hrvatske šume omogućile su elektroničko izdavanje dozvola putem posebne internetske aplikacije.
Postupak uključuje registraciju korisnika, odabir nadležne uprave šuma i vrsta proizvoda koje namjeravate sakupljati.
Za svaku upravu šuma podružnicu na čijem području želite sakupljati proizvode potrebna je zasebna dozvola.
Nakon izrade, dozvola se dostavlja korisniku elektroničkom poštom u PDF obliku.
Možete je imati ispisanu ili spremljenu na mobilnom telefonu.
Dozvola se izdaje za tekuću kalendarsku godinu i vrijedi do 31. prosinca.
Službena aplikacija dostupna je na adresi:
https://nsp-dozvola.hrsume.hr/
U šest podružnica Hrvatske šume obustavile izdavanje dozvola
Posebno je važno upozorenje Hrvatskih šuma objavljeno zbog afričke svinjske kuge.
Kako bi se smanjilo kretanje ljudi u ugroženim šumskim područjima, obustavljeno je izdavanje dozvola za sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda u šest podružnica.
Riječ je o sljedećim upravama šuma:
- Osijek
- Vinkovci
- Našice
- Slatina
- Požega
- Nova Gradiška
Hrvatske šume objavile su da su na obuhvaćenim područjima ranije izdane dozvole stavljene izvan snage.
Ove mjere ne treba tumačiti kao opću zabranu branja gljiva u cijeloj Hrvatskoj, ali sakupljači u navedenim područjima moraju provjeriti važeća ograničenja prije odlaska u šumu.
Dodatna ograničenja kretanja mogu se primjenjivati u zonama određenima zbog afričke svinjske kuge.
Smiju li se gljive brati u nacionalnim parkovima?
Zaštićena područja imaju posebna pravila.
Primjerice, na području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit zabranjeno je namjerno branje i sakupljanje samoniklih gljiva, osim u posebno propisanim iznimnim slučajevima.
Slična zabrana postoji i na području Nacionalnog parka Risnjak.
Zbog toga dozvola Hrvatskih šuma ne znači automatski pravo branja u nacionalnom parku ili drugom zaštićenom području.
Prije odlaska potrebno je provjeriti pravila ustanove koja upravlja određenim područjem.
Kako pravilno brati gljive i ne uništavati šumu?
Pravilnik propisuje i način sakupljanja gljiva.
Gljive treba brati rukom ili rezati nožem, ovisno o vrsti i načinu rasta.
Nije dopušteno oštećivati micelij, odnosno podzemni splet gljivičnih niti, niti uništavati stanište.
Na nalazištu je potrebno ostaviti najmanje trećinu plodišta vrste koju sakupljate.
Također nije dopušteno sakupljati vrlo mlada plodišta, kao ni stara i propala.
Za pojedine skupine postoje i minimalne veličine. Primjerice, za prave vrganje propisan je najmanji promjer plodišta od četiri centimetra.
Takva pravila važna su kako bi šumska staništa ostala očuvana i za buduće generacije gljivara.
Najveća opasnost nisu propisi, nego otrovne gljive
Osim zakonskih pravila, posebnu pozornost treba posvetiti sigurnosti.
U hrvatskim šumama rastu brojne jestive vrste, ali i otrovne gljive koje mogu izgledati vrlo slično.
Zbog toga nikada ne treba konzumirati gljivu čiji identitet nije potpuno pouzdano utvrđen.
Fotografija na internetu ili rezultat mobilne aplikacije nisu dovoljna potvrda da je neka gljiva sigurna za jelo.
Posebno je opasno oslanjati se na narodne metode prepoznavanja otrovnih gljiva.
Ako postoji i najmanja sumnja, gljivu nemojte jesti.
U slučaju sumnje na trovanje potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć. Nemojte čekati da simptomi postanu ozbiljni.
Što trebaju znati gljivari u Lici?
Ličke šume mnogima su sinonim za jesen, prirodu i potragu za gljivama.
No važno je znati razlikovati područja kojima gospodare Hrvatske šume, privatne šume i zaštićene dijelove prirode.
Za područja pod upravljanjem Hrvatskih šuma potrebno je prethodno ishoditi dozvolu, ondje gdje se dozvole izdaju.
U privatnim šumama potrebno je poštovati prava vlasnika, dok nacionalni parkovi imaju posebne zabrane i ograničenja.
Za sve koji ovih dana planiraju odlazak u šumu najjednostavnije je zapamtiti tri pravila: provjerite gdje smijete brati, poštujte dopuštene količine i sakupljajte isključivo gljive za koje ste potpuno sigurni da ih poznajete.
Tako jesenski odlazak u prirodu može ostati ono što bi trebao biti – ugodan i siguran boravak u šumi.
