Europa iza sebe ima ljeto za povijest: rijeke pale na rekordni minimum
Objavljeno: 03/10/2026 | Autor: Lika-express
Europske rijeke tijekom ljeta 2026. imale su najniže prosječne protoke otkako su 1992. počela mjerenja, dok su istodobno mora uz velik dio europske obale bila neuobičajeno topla. Najnoviji podaci Copernicusove Službe za klimatske promjene pokazuju razmjere jednog od najekstremnijih ljeta zabilježenih u Europi.
Dugotrajna suša tijekom srpnja i kolovoza spustila je protoke brojnih velikih rijeka na rekordno ili gotovo rekordno niske razine. Među njima su Rajna, Dunav, Po, Loira, Rhône i Seina. Na popisu je tako i Dunav, rijeka od velike prometne, gospodarske i ekološke važnosti i za Hrvatsku.
Niski protoci nisu bili samo hidrološki problem. Poremećen je teretni promet na pojedinim plovnim putovima, a dodatno su opterećeni sustavi navodnjavanja, proizvodnja hidroenergije, hlađenje nuklearnih elektrana i opskrba slatkom vodom.
Ekstremi se nisu zaustavili na kopnu. Copernicus navodi da su tijekom ljeta rekordne ili gotovo rekordne temperature površine mora zabilježene uz velik dio atlantske obale Europe te u zapadnom i središnjem Sredozemlju.
Visoke temperature mora pratile su snažne do iznimne morske toplinske valove. Takvi uvjeti mogu dodatno povećavati toplinski stres u priobalju jer toplo more otežava noćno hlađenje zraka i povećava vlagu.
Ljeto 2026. bilo je treće najtoplije otkako postoje podaci za Europu u cjelini, dok je zapadna Europa imala najtoplije ljeto u povijesti mjerenja. Prosječna temperatura u tom dijelu kontinenta iznosila je 21,7 stupnjeva Celzija, odnosno 2,5 stupnjeva više od prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020. godine.
Razmjeri vrućine posebno se vide iz podataka o toplinskom stresu. Do kraja ljeta rekordnih 52 posto europskog kopna najmanje je jednom bilo izloženo uvjetima „vrlo snažnog“ toplinskog stresa, pri kojima je osjet temperature 38 stupnjeva ili viši.
Toplinski valovi bili su i iznimno dugotrajni. Tijekom 17 dana najmanje 60 posto zapadne Europe bilježilo je temperature iznad 30 stupnjeva. Za usporedbu, takvih je dana 2003. bilo 11, a 2025. godine sedam.
Dugotrajna suša i ponavljani toplinski valovi stvorili su i uvjete za iznimno aktivnu sezonu šumskih požara. Do 2. rujna opožarena površina u Europskoj uniji bila je gotovo dvostruko veća od prosjeka za isto razdoblje od 2006. do 2025. godine, a posebno su teško pogođene Španjolska i Francuska.
Copernicusovi podaci pokazuju da su se tijekom istog ljeta preklopili ekstremna vrućina, suša, rekordno niski protoci rijeka, neuobičajeno topla mora i intenzivni požari, s posljedicama za opskrbu vodom, energetiku, promet, zdravlje ljudi i ekosustave.
