Koliko se čeka inkluzivni dodatak? Novi plan za zaostatke ide do 2027.
Objavljeno: 03/10/2026 | Autor: Lika-express
Zakonski rok za donošenje rješenja o inkluzivnom dodatku je 15 dana ako nije potreban ispitni postupak, odnosno 30 dana ako ga je potrebno provesti. Stvarnost je, međutim, bitno drukčija: dio građana na rješenje čeka mjesecima, a za pojedine predmete u javnosti se navodi i čekanje dulje od godinu dana.
Najnovija javno iznesena brojka za kolovoz 2026. govori o oko 97.000 ljudi koji su još čekali rješenje. Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić 2. listopada najavio je da je plan zaostatke ukloniti tijekom prvog tromjesečja 2027. godine, ali pritom je jasno govorio o predviđanju i planu, a ne o novom zakonskom ili zajamčenom roku.
Koliko se čeka inkluzivni dodatak?
Ako se gleda samo Zakon o inkluzivnom dodatku, odgovor na pitanje koliko se čeka inkluzivni dodatak vrlo je jasan.
Postupak je zakonom označen kao žuran. Hrvatski zavod za socijalni rad dužan je donijeti i dostaviti rješenje u roku od 15 dana od podnošenja urednog zahtjeva ako nije potrebno provoditi ispitni postupak. Ako ispitni postupak jest potreban, rok je 30 dana.
To, međutim, nisu rokovi koji opisuju stvarno vrijeme čekanja velikog broja građana čiji su predmeti u zaostatku.
Na dan 3. listopada 2026. nema javno objavljenog službenog nacionalnog podatka prema kojem se na rješenje prosječno čeka, primjerice, točno tri, šest ili devet mjeseci. Zato takav prosjek nije moguće odgovorno navesti.
Trajanje pojedinačnog postupka ovisi o tome je li zahtjev uredan i potpuna dokumentacija, treba li provesti vještačenje, u kojoj je fazi predmet te o opterećenosti Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Zavoda za vještačenje.
Drugim riječima, zakonski rok je 15 ili 30 dana, ali trenutačno ne postoji jedno stvarno vrijeme čekanja koje vrijedi za sve podnositelje zahtjeva.
Oko 97.000 ljudi još čeka rješenje – što zapravo pokazuju novi podaci?
Brojku od oko 97.000 ljudi koji su u kolovozu još čekali ostvarenje prava na inkluzivni dodatak u Hrvatskom saboru 15. rujna iznijela je SDP-ova zastupnica Sabina Glasovac.
Ministar Alen Ružić odgovorio je da je njezino pitanje sadržavalo niz netočnih podataka te je ispravljao podatke koji su se odnosili na osobnu asistenciju, ali u odgovoru nije iznio drugu brojku neriješenih predmeta za inkluzivni dodatak. U javnom izvještavanju nakon njegova intervjua 2. listopada i dalje se navodi da gotovo 100.000 ljudi čeka rješenje.
Važno je pritom ne spajati statistike iz različitih mjeseci kao da predstavljaju isti presjek.
Ministarstvo rada je 16. lipnja objavilo da je sustav tada imao više od 202.000 aktivnih korisnika inkluzivnog dodatka i gotovo 500.000 podnesenih zahtjeva. Krajem kolovoza Ružić je naveo da je broj korisnika u međuvremenu premašio 240.000.
To ne znači da se jednostavnim oduzimanjem tih brojki može dobiti broj riješenih predmeta. Aktivni korisnici nisu isto što i svi riješeni postupci jer rješenje može biti i negativno, a statistike zahtjeva, postupaka i aktivnih korisnika ne predstavljaju istu kategoriju.
Za 3. listopada nije javno objavljen novi objedinjeni službeni presjek Hrvatskog zavoda za socijalni rad ili Ministarstva koji bi za isti datum sadržavao ukupan broj podnesenih, riješenih i neriješenih zahtjeva.
Kada bi svi zaostaci trebali biti riješeni?
Najnoviju procjenu iznio je ministar Ružić 2. listopada u Intervjuu tjedna Media servisa.
Govoreći o sustavu vještačenja, rekao je da je plan da tijekom prvog tromjesečja 2027. više ne bude zaostataka. Na dodatno pitanje očekuje li da će cjelokupni zaostatak tada doista biti riješen, Ružić je to opisao kao predikciju za koju vjeruje da će se ostvariti.
To je bitna razlika za sve koji čekaju rješenje.
Prvo tromjesečje 2027. nije novi zakonski rok u kojem država svakom pojedinom podnositelju mora donijeti rješenje. Riječ je o planu i procjeni nadležnog ministra kada bi postojeći zaostatak u sustavu trebao biti uklonjen.
Vlada je već sredinom rujna najavila i da bi korisnicima uskoro putem sustava e-Građani trebalo postati dostupno e-rješenje za inkluzivni dodatak. Ni ta najava sama po sebi ne znači da je trenutačno dostupan sustav preko kojeg svaki podnositelj u realnom vremenu može pratiti gdje se njegov predmet nalazi.
Zašto se na inkluzivni dodatak čeka tako dugo?
Razmjeri postupka znatno su veći nego što bi se moglo zaključiti samo iz broja ljudi koji trenutačno primaju dodatak.
Ministarstvo je 16. lipnja navelo gotovo 500.000 podnesenih zahtjeva. Istodobno je objavljeno da su kapaciteti za vještačenje znatno povećani.
Prema tadašnjoj izjavi ministra Ružića, broj mjesečno provedenih vještačenja povećan je s ranijih prosječnih 7.000 do 9.000 na 18.000 do 20.000 mjesečno. U rujnu je ponovno rekao da je broj vještačenja udvostručen, ali nije objavljena novija precizna mjesečna brojka koja bi zamijenila lipanjski podatak.
Vještačenje je samo jedan dio postupka. Hrvatski zavod za socijalni rad vodi upravni postupak i donosi rješenje, dok Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom daje nalaz i mišljenje kada je za odlučivanje potrebno utvrditi invaliditet odnosno oštećenje funkcionalnih sposobnosti.
Na brzinu rješavanja utječu i raspoloživi kadrovi. Ministarstvo je tijekom lipnja, govoreći o stanju u Hrvatskom zavodu za socijalni rad, izvijestilo o natječajima za zapošljavanje socijalnih radnika, pravnika, psihologa i administrativnog osoblja.
Koliko traje vještačenje za inkluzivni dodatak?
Za vještačenje koje prethodi rješenju o inkluzivnom dodatku nije javno objavljen jedinstveni aktualni prosjek čekanja koji bi se mogao primijeniti na svaki predmet.
Zato tvrdnje da vještačenje uvijek traje određeni broj tjedana ili mjeseci treba uzeti s oprezom.
Postupak vještačenja pokreće Hrvatski zavod za socijalni rad kada mu je za odlučivanje potrebno utvrditi vrstu i težinu invaliditeta odnosno oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Predmet se tada dostavlja Zavodu za vještačenje zajedno s potrebnom medicinskom i drugom dokumentacijom.
Važno je znati i da vještačenje ne znači nužno da će osoba biti pozvana na osobni pregled. Prema pravilima vještačenja, vijeće vještaka nalaz i mišljenje u pravilu daje na temelju medicinske i druge dokumentacije. Neposredni pregled može se obaviti ako se iz dokumentacije ne može u potpunosti utvrditi činjenično stanje.
Upravo zato vrijeme potrebno za dva naizgled slična predmeta može biti različito.
Zakon o inkluzivnom dodatku za cijeli postupak pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad propisuje rok od 30 dana kada je potrebno provesti ispitni postupak. No veliki zaostaci pokazuju da se taj rok u dijelu predmeta u praksi znatno prekoračuje.
Kako provjeriti status zahtjeva za inkluzivni dodatak?
Za rješavanje zahtjeva nadležan je područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad prema prebivalištu podnositelja. Upravo je taj ured prvo mjesto kojem se treba obratiti kada želite provjeriti što se događa s predmetom.
Kontakti područnih ureda, telefonski brojevi, adrese elektroničke pošte i uredovno vrijeme objavljeni su na službenim stranicama Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Pri provjeri predmeta korisno je imati datum predaje zahtjeva, osobne identifikacijske podatke te, ako ste je dobili na nekom dokumentu ili potvrdi, oznaku predmeta.
Od područnog ureda može se zatražiti informacija je li zahtjev zaprimljen kao uredan, je li predmet upućen na vještačenje, je li nalaz vještaka vraćen Hrvatskom zavodu za socijalni rad ili se predmet nalazi u nekoj drugoj fazi obrade.
Na službenim stranicama Zavoda trenutačno nije ponuđen javni centralni servis na kojem bi građanin unosom svojih podataka mogao vidjeti svaku fazu zahtjeva. Najavljeno e-rješenje putem e-Građana treba razlikovati od mogućnosti praćenja statusa predmeta u realnom vremenu.
Što napraviti ako na rješenje čekate mjesecima?
Prvi praktični korak je zatražiti informaciju od nadležnog područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Dobro je provjeriti je li dokumentacija potpuna i nalazi li se predmet u Zavodu za vještačenje ili se već vratio u područni ured.
Ako odgovor ne dobijete ili se predmet dulje vrijeme ne pomiče, možete se Zavodu obratiti i pisanim putem te zatražiti informaciju i žurno postupanje. Takva požurnica može pomoći da se utvrdi gdje je predmet, ali sama po sebi nije zamjena za formalni pravni lijek.
Zakon o općem upravnom postupku daje stranci pravo na žalbu i kada prvostupanjsko tijelo nije donijelo rješenje u zakonom propisanom roku. Kod inkluzivnog dodatka posebni zakon, podsjetimo, propisuje 15 odnosno 30 dana od urednog zahtjeva, ovisno o tome provodi li se ispitni postupak.
Žalba zbog nedonošenja rješenja može se predati i izravno drugostupanjskom tijelu. O žalbama protiv odluka Hrvatskog zavoda za socijalni rad odlučuje Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Hrvatski zavod za socijalni rad na svojim stranicama navodi i mogućnost pritužbe ravnatelju Zavoda ako korisnik nije zadovoljan postupanjem ili propuštanjem postupanja službenih osoba.
Kod dugotrajnog predmeta i odluke o korištenju formalnog pravnog lijeka treba uzeti u obzir okolnosti konkretnog slučaja, posebno je li zahtjev bio uredan i je li Zavod naknadno tražio dopunu dokumentacije.
Gubi li se novac ako rješenje stigne nekoliko mjeseci kasnije?
Ovo je jedna od najvažnijih informacija za osobu koja dugo čeka: samo kašnjenje rješenja ne pomiče automatski datum od kojeg pripada pravo.
Zakon propisuje da se pravo na inkluzivni dodatak priznaje s danom podnošenja urednog zahtjeva ili s danom pokretanja postupka po službenoj dužnosti.
Ako je, primjerice, uredan zahtjev podnesen prije nekoliko mjeseci, a pravo je naknadno priznato pozitivnim rješenjem, datum priznavanja prava ne postaje datum na koji je službenik završio predmet. Za mjesec u kojem je pravo priznato iznos se obračunava razmjerno broju dana od datuma priznavanja prava do kraja tog mjeseca.
To znači da korisnik zbog samog sporog rada sustava ne bi trebao izgubiti iznose koji mu pripadaju za razdoblje za koje mu je pravo rješenjem priznato.
Posebna pravila vrijede za postupke koji su pokrenuti po službenoj dužnosti za ranije korisnike prava koja su objedinjena u inkluzivni dodatak. Kod tih predmeta primjenjuju se prijelazne odredbe Zakona, a u određenim slučajevima uzimaju se u obzir i naknade koje su već bile isplaćene po starim pravima.
Kada stiže isplata nakon rješenja?
Ne postoji jedno pravilo prema kojem novac mora sjesti na račun točno određeni broj dana nakon što korisnik primi rješenje.
Hrvatski zavod za socijalni rad novčane naknade isplaćuje kroz svoje mjesečne cikluse isplate, na temelju rješenja područnih ureda.
Za listopad 2026. Zavod je objavio da isplata novčanih naknada korisnicima sustava socijalne skrbi počinje 19. listopada. To ne znači da će baš svaki predmet koji bude riješen tijekom listopada automatski biti isplaćen toga dana jer to ovisi o trenutku u kojem je rješenje provedeno i uključeno u obračun.
Za osobu koja je mjesecima čekala najvažnije je provjeriti od kojeg je datuma u rješenju pravo priznato. Upravo taj datum određuje razdoblje za koje pripada isplata, a ne datum na koji je administrativni postupak napokon završen.
Što je najvažnije ako još čekate rješenje?
Ako ste zahtjev već predali, nema potrebe nagađati koliko ćete čekati na temelju iskustva druge osobe jer ne postoji službeni jedinstveni prosjek za sve predmete.
Provjerite kod nadležnog područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad je li zahtjev uredan i u kojoj je fazi. Ako je predmet na vještačenju, možete zatražiti informaciju je li nalaz još u izradi ili je već vraćen Zavodu. Ako su zakonski rokovi odavno prošli, moguće je razmotriti pisanu požurnicu, pritužbu ili formalni pravni lijek zbog nedonošenja rješenja.
Najnoviji plan nadležnog ministarstva jest postojeće zaostatke ukloniti tijekom prvog tromjesečja 2027. godine. Za građanina koji već čeka, međutim, to nije rok koji mora pasivno čekati: njegov pojedinačni predmet i dalje podliježe pravilima upravnog postupka i zakonskim rokovovima za donošenje rješenja.
