Izbori u Srbiji održavaju se danas, 25. listopada, a pravo glasa na prijevremenim parlamentarnim izborima ima 6.451.292 birača. Na 8.392 biračka mjesta bira se novi saziv Narodne skupštine sa 250 zastupnika. Građani biraju između 18 izbornih lista s ukupno 2.418 kandidata, a u središtu političke pozornosti nalaze se lista okupljena oko Aleksandra Vučića i Studentska lista nastala iz velikog prosvjednog pokreta.
Biračka mjesta otvorena su od 7 do 20 sati. No važnost današnjeg glasanja daleko nadilazi sam izbor novih zastupnika. Srbija na birališta izlazi nakon gotovo dvije godine političkih i društvenih napetosti, tijekom kojih su studentski prosvjedi postali jedno od najvažnijih obilježja političkog života zemlje.
Od tragedije u Novom Sadu do izborne liste
Politički pokret koji danas izlazi pred birače počeo je jačati nakon tragedije na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 1. studenoga 2024. godine, kada je u padu nadstrešnice poginulo 16 ljudi.
Studentski prosvjedi, započeti zahtjevima za utvrđivanjem odgovornosti za tragediju, postupno su prerasli u širi pokret protiv korupcije i za učinkovitiji rad državnih institucija. Slijedile su blokade fakulteta, masovni skupovi i prosvjedne šetnje diljem Srbije.
Pokret je potom zatražio prijevremene parlamentarne izbore i formirao Studentsku listu „Studenti pobjeđuju“. Na njoj se, uz ljude povezane sa studentskim prosvjedima, nalaze sveučilišni profesori, stručnjaci i predstavnici različitih društvenih skupina.
Pročitajte još
Nasuprot njoj stoji lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“, okupljena oko Srpske napredne stranke (SNS), koja s koalicijskim partnerima sudjeluje u vlasti od 2012. godine.
Iako su te dvije liste privukle najveću pozornost, birači imaju ukupno 18 mogućnosti, među kojima su druge oporbene stranke, dosadašnji partneri SNS-a i liste nacionalnih manjina.
Vučić više nije predsjednik Srbije
Današnji izbori imaju još jednu posebnost. Aleksandar Vučić na njih izlazi kao donedavni predsjednik države, nakon što je 27. rujna podnio ostavku na predsjedničku dužnost kako bi se uključio u parlamentarnu izbornu utrku.
Predsjedničke ovlasti privremeno je preuzela predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić, dok je Vučić najavio ambiciju da ponovno postane predsjednik Vlade Srbije.
Građani danas, međutim, ne biraju ni predsjednika države ni premijera. Biraju zastupnike, a o sastavu buduće vlade odlučivat će parlamentarna većina koja se oblikuje na temelju izbornih rezultata.
Zbog toga će, osim rezultata dviju najistaknutijih lista, važan biti i broj mandata koji osvoje ostale političke opcije.
Međunarodni promatrači prate izborni proces
Dodatnu pozornost izazivaju uvjeti u kojima se izbori održavaju.
Delegacija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe nakon posjeta Srbiji sredinom listopada upozorila je na izrazito polariziranu političku atmosferu, zabrinutost zbog nejednake medijske zastupljenosti te navode o pritiscima na birače i mogućoj zlouporabi javnih resursa.
Riječ je o ocjenama i upozorenjima vezanima uz predizborno razdoblje, dok će se zaključci o samom izbornom procesu donositi nakon glasanja.
Izbore prati i međunarodna promatračka misija OESS-ova Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), koja je objavu preliminarnih nalaza najavila za ponedjeljak, 26. listopada.
Zašto su izbori važni i za Hrvatsku?
Promjene odnosa političkih snaga u Srbiji važne su i za susjedne države, uključujući Hrvatsku. Odnos prema Europskoj uniji, regionalna suradnja i položaj nacionalnih manjina ostaju pitanja od interesa za Zagreb.
Za hrvatsku zajednicu u Srbiji današnji izbori imaju i posebnu dimenziju. Demokratski savez Hrvata u Vojvodini prvi put u svojoj povijesti nema kandidata ni na jednoj parlamentarnoj listi.
To pitanje dodatno otvara raspravu o političkoj zastupljenosti Hrvata u Srbiji i njihovoj mogućnosti sudjelovanja u donošenju odluka na državnoj razini.
Glasanje završava večeras u 20 sati, kada prestaje i izborna šutnja. Prve neslužbene procjene rezultata očekuju se tijekom večeri, dok će službeni rezultati biti utvrđeni nakon obrade glasova i provedbe zakonom propisanih postupaka.
