Donedavni srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić priznao je u nedjelju poraz na parlamentarnim izborima čime je okončana njegova dugogodišnja vladavina i započelo je novo političko doba u toj balkanskoj zemlji.
Ulice Beograda preplavilo je slavlje nakon Vučićeva priznanja, uz zvukove automobilskih truba i studente koji su izvikivali „pobjeda” i „gotov je”.
Izvanredni izbori uslijedili su nakon gotovo dvije godine studentskih prosvjeda protiv korupcije i autoritarizma, koji su potaknuti pogibijom 16 osoba prilikom urušavanja nadstrešnice željezničkog kolodvora u Novom Sadu 2024. godine.
“Srbija je pobijedila, kao što smo i obećali”, izjavio je Ilija Srdanović, predvodnik studentske liste, pred aktivistima koji su mahali šarenim balonima. “Nikada više u ovoj zemlji nećemo imati tiranina.”
Suzana Mila Martić, studentica, izjavila je za AFP da se “osjeća nevjerojatno dobro”.
“Imam osjećaj da napokon živim u slobodnoj zemlji”, rekla je u suzama, dok je koncert automobilskih truba i mnoštvo s podignutim rukama preplavilo ulice u središtu glavnoga grada.
Glas naroda
„Draga Srbijo, večeras se čuje glas naroda”, rekao je Radomir Šajčić, profesor na Sveučilištu u Beogradu, govoreći u ime studenata u njihovom stožeru.
„Večeras slavimo pobjedu, sutra gradimo budućnost.”
„Nevjerojatna sreća i radost, napokon smo se riješili ove mafije. Toliko sam sretna da ne mogu govoriti”, rekla je žena po imenu Tanja, koja je slavila na ulicama Beograda.
Mnoštvo građana ušlo je u nedjelju navečer u Pionirski park u Beogradu, stjecište Vučićevih pristaša poznato kao “Ćacilend”.
Uklonili su metalne ograde i demolirali šatore koji su ispred službenog sjedišta predsjednika stajali dulje od godinu.
Tisuće ljudi izašle su i na ulice Novog Sada, Niša i drugih gradova slaveći pobjedu studentske liste.
Vučić je nešto prije toga priznao poraz na izborima, rekavši da je studentska lista ovojila između 135 i 140 mandata u parlamentu od ukupno 250, a dosad vladajući SNS oko 105. Preostali mandati pripadaju zastupnicima nacionalnih manjina.
Po nešto kasnije objavljenim podacima Ipsosa i CeSida, studentska lista osvojila je 139, a Vučićeva 104 mandata.
Socijalistička partija Srbije (SPS) Ivice Dačića, koja je u vrijeme Miloševića bila najjača u zemlji, na izvanrednim parlamentarnim izborima nije uspjela prijeći izborni prag od tri posto, što znači da prvi put od 1990. godine neće imati zastupnike u Narodnoj skupštini Srbije.
Vučić u oporbi
Vučić je, pak, najavio prelazak u oporbu. “Naša struktura je vrlo čvrsta. Mi smo vrlo jedinstveni, mi smo veoma snažni. Na opoziciju smo naučili: većina nas je više vremena provela u opoziciji nego na vlasti”, rekao je.
Za poraz je okrivio “revoluciju” koju su potaknule neke europske zemlje i duboka američka država, “ona koja je protiv predsjednika Trumpa”.
Najavio je i da će nova vlast, koju je nazvao “samo izvođačima radova”, do ožujka ili travnja uvesti sankcije Rusiji.
Novinare koji su podržavali studentsku listu nazvao je “ološem”.
“Što se tiče najprljavijeg ološa, sa N1 i Nove S i ostalih, svaku riječ koju su izgovorili su slagali. I samo su radili taj prljavi posao za nekog drugog”, istaknuo je.
Odaziv na izbore bio je oko 70 posto, a posljednja tako visoka izborna mobilizacija zabilježene je prilikom svrgnuća Slobodana Miloševića 2000. godine i ostaje referentna točka u srpskoj političkoj povijesti.
Crnogorski premijer Milojko Spajić prvi je strani državnik koji je predstavnicima studentske liste čestitao na izbornoj pobjedi, poručivši da vjeruje kako je pred Crnom Gorom i Srbijom novo poglavlje u međusobnim odnosima, utemeljeno na uvažavanju i otvorenom dijalogu.
Studentima je kasnije kratko čestitao i Milorad Dodik koji je rezultate izbora čekao u Vučićevom stožeru.
Studentska lista bez studenata
Unatoč nazivu, na studentskoj listi nema studenata. Sastavio ju je pokret bez formalnih upravljačkih tijela, koji odluke donosi putem izravnih skupština građana, odnosno plenuma.
Njezini kandidati prvenstveno su sveučilišni profesori, liječnici i umjetnici, a listu predvodi ugledni kardiolog Ilija Srđanović iz Novog Sada iako je još uvijek nejasno tko će biti premijer.
Sažeti program pokreta u 11 točaka obećava obnovu vladavine prava i demokracije te borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Unutarnji program studenata ima za cilj iskorijeniti mito i poboljšati školstvo. Politički analitičari predviđaju neku vrstu čistke Vučićevih saveznika u policiji, sigurnosnim službama i ministarstvima. No, studenti su bili suzdržaniji kada je riječ o njihovim međunarodnim ambicijama.
Srbija je odbila usvojiti sankcije EU-a protiv Rusije zbog njezine invazije na Ukrajinu, dok su njezini pregovori o pristupanju EU-u, koji traju od 2014. godine, uglavnom u zastoju zbog zabrinutosti oko nazadovanja demokracije.
Studentski pokret izbjegavao je zauzeti jasan stav o članstvu u EU, usredotočujući se umjesto toga na borbu protiv korupcije, jačanje demokracije i obnovu vladavine prava.
