Mađarska otvara jednu od najvećih tajni komunizma: Na internetu će osvanuti 50.000 imena
Objavljeno: 09/10/2026 | Autor: Lika-express
Mađarska će 4. studenoga početi objavljivati desetke tisuća dokumenata nekadašnjih komunističkih sigurnosnih službi, a građani će ih moći slobodno pretraživati na internetu bez registracije.
U bazi Nyitottaktak.hu, odnosno “Otvoreni dosjei”, očekuje se između 50.000 i 60.000 imena osoba evidentiranih u mreži nekadašnje državne sigurnosti.
Riječ je o jednom od najopsežnijih otvaranja arhiva komunističkih sigurnosnih službi u istočnoj Europi.
Objava počinje na 70. godišnjicu dana kada su sovjetske snage 4. studenoga 1956. ušle u Budimpeštu i ugušile mađarski ustanak započet 23. listopada.
Obećanje nove vlasti
Otvaranje arhiva bilo je jedno od predizbornih obećanja premijera Pétera Magyara, čija je stranka Tisza na izborima u travnju osvojila dvotrećinsku većinu i nakon 16 godina okončala vlast Viktora Orbána.
Zakon o otvaranju arhiva mađarski parlament prihvatio je u rujnu sa 149 glasova za i 35 suzdržanih. Protiv nije glasao nijedan zastupnik.
Dosad su obični građani uglavnom mogli tražiti dokumente koji se odnose na njih same ili bliske članove obitelji, dok će nova baza omogućiti znatno širi javni pristup.
Prvo kartoni i evidencije, zatim tisuće dosjea
Objava će se odvijati u dvije velike faze.
Od 4. studenoga bit će dostupni registracijski kartoni poznati kao “kartoni 6”, evidencijske knjige B te podaci mreže suradnika sačuvani na magnetskim trakama.
Druga faza trebala bi biti završena do 25. veljače 2027., kada će na internet biti postavljeno oko 9000 dosjea koji sadrže detaljniju dokumentaciju o vrbovanju ljudi za suradnju s državnom sigurnošću.
Neki od tih dosjea imaju stotine stranica.
Dokumenti će se moći pretraživati prema imenu, datumu rođenja, pseudonimu, vrsti dokumenta i broju dosjea. Osjetljivi osobni podaci, poput zdravstvenih informacija, ovisnosti i podataka o spolnom životu, bit će uklonjeni.
Tko je još živ?
Između 1956. i 1989. u mađarskoj mreži državne sigurnosti evidentirani su deseci tisuća ljudi.
Ravnatelj Povijesnog arhiva državne sigurnosti Gergő Bendegúz Cseh procjenjuje da bi među osobama čija će se imena pojaviti u bazi njih između 5000 i 8000 još moglo biti živo, dok bi između 1000 i 2000 moglo biti radno aktivno.
Zbog toga se očekuje da bi objavljivanje moglo otvoriti neugodna pitanja i za neke ljude koji su još prisutni u javnom životu.
Ipak, arhiv upozorava da samo pojavljivanje nečijeg imena ili kartona nije dovoljno za jednostavan zaključak o tome što je ta osoba doista radila.
Dio ljudi bio je vrbovan prijetnjama i ucjenama, neki možda nikada nisu predavali izvješća, a dio dokumentacije tijekom desetljeća je uništen ili nestao.
Arhiv zato poziva na oprez pri donošenju zaključaka o pojedincima.
Doušnici pratili prijatelje, obitelj i kolege
Komunističke sigurnosne službe koristile su široku mrežu suradnika koji su pratili prijatelje, članove obitelji, susjede i kolege te izvještavali o političkom nezadovoljstvu i kontaktima sa Zapadom.
Njihovi izvještaji mogli su dovesti do ispitivanja i uhićenja.
Na meti nije bila samo politička opozicija. Tajna policija pratila je i kulturnu scenu, uključujući underground i punk koncerte u Budimpešti tijekom 1980-ih.
Povjesničari upozoravaju da upravo zato dosjei ne govore samo o ljudima koji su surađivali s režimom nego i o načinu na koji je cijeli sustav nadzora funkcionirao.
Cseh otvaranje arhiva naziva povijesnim korakom, ali upozorava da svrha objave ne bi trebala biti automatsko proglašavanje krivaca.
Cilj je, poručuje, omogućiti Mađarima da nakon više od tri desetljeća potpunije upoznaju vlastitu prošlost i razmjere djelovanja represivnog aparata.
