Izraelci su u utorak izašli na parlamentarne izbore koji bi mogli odlučiti političku budućnost Benjamina Netanyahua, najdugovječnijeg premijera u povijesti zemlje. Nakon ukupno 19 godina na vlasti Netanyahu se suočava s iznimno neizvjesnom utrkom protiv oporbenog bloka predvođenog bivšim načelnikom Glavnog stožera Gadijem Eisenkotom.
Birališta su otvorena u 7 sati po lokalnom vremenu, a većina će biti otvorena do 22 sata.
Izbori se održavaju nakon jednog od najdramatičnijih razdoblja u izraelskoj povijesti – napada Hamasa 7. listopada 2023., rata u Gazi, sukoba s Iranom i snažnih unutarnjih političkih podjela.
Netanyahu kampanju temelji na svom ratnom vodstvu i bliskom odnosu s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji ga je nekoliko dana prije izbora otvoreno podržao.
Netanyahu je u završnici kampanje tvrdio da je upravo njegov odnos s Trumpom ključan za daljnje djelovanje protiv Irana. Eisenkot je odgovorio da će Washington surađivati s bilo kojim izraelskim čelnikom kojeg građani izaberu.
Pročitajte još
Ankete bez jasnog pobjednika
Završne ankete pokazuju koliko je situacija neizvjesna.
Prema posljednjem istraživanju Zman Yisraela i Times of Israela, Netanyahuov blok i blok židovskih stranaka koje mu se protive imaju po 51 mandat.
Pročitajte još
Za većinu u Knessetu potrebno je 61 od ukupno 120 zastupnika.
Eisenkotova stranka Yashar prema toj anketi osvaja 23 mandata i pojedinačno je najjača, dok Netanyahuov Likud ima 21.
To znači da čak ni pobjeda jedne stranke ne jamči formiranje vlade. Presudni bi mogli biti manji blokovi i arapske stranke.
Netanyahu bi za sastavljanje nove vlade ponovno mogao trebati potporu krajnje desnih političara Itamara Ben-Gvira i Bezalela Smotricha.
Izbori i pitanje odgovornosti za 7. listopada
Za Netanyahuove protivnike jedno od središnjih pitanja kampanje je odgovornost za sigurnosni propust koji je prethodio napadu Hamasa 7. listopada 2023.
Eisenkot se zalaže za državnu istragu događaja koji su prethodili napadu, dok njegovi birači upravo pitanje političke odgovornosti navode među najvažnijim razlozima za promjenu vlasti.
Netanyahuovi pristaše, s druge strane, ističu njegovo ratno vodstvo i tvrde da ga ne treba smatrati osobno odgovornim za napad.
Veliku ulogu mogla bi imati i izlaznost arapskih građana Izraela. Oni čine oko petine stanovništva, a visoka izlaznost mogla bi bitno promijeniti koalicijsku matematiku.
Eisenkot je tijekom kampanje odbacio mogućnost da arapske stranke budu dio njegove vlade, no nakon izbora te bi stranke mogle imati važnu ulogu kroz podršku manjinskoj vladi izvana.
Mogući novi izbori
Ako nakon današnjeg glasanja nijedan blok ne uspije okupiti najmanje 61 zastupnika, Izrael bi ponovno mogao ući u dugotrajne pregovore o formiranju vlasti.
Ne uspije li nitko sastaviti vladu, moguć je i novi izlazak na izbore početkom 2027. godine.
Do tada bi Netanyahu mogao nastaviti obnašati dužnost premijera u tehničkom mandatu.
Prve izlazne ankete očekuju se nakon zatvaranja birališta večeras, ali konačan odgovor na pitanje tko će voditi Izrael mogao bi se čekati znatno dulje.
