Studentska lista pobijedila je na parlamentarnim izborima u Srbiji unatoč golemoj medijskoj prednosti Aleksandra Vučića i njegove političke opcije na televizijama s nacionalnom pokrivenošću. Podaci iz kampanje pokazuju da društvene mreže same nisu bile dovoljne – studenti su digitalnu mobilizaciju spojili s mjesecima prosvjeda, marševima i izravnim kontaktom s biračima diljem zemlje.
Prema najnovijim preliminarnim rezultatima Republičke izborne komisije, nakon 8.187 od ukupno 8.392 biračka mjesta Studentska lista osvojila je 52,71 posto glasova, a lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ 39,17 posto.
Vučić imao više od 12 puta veću televizijsku zastupljenost
Koliko je izborna utakmica bila neravnopravna na televiziji pokazuju podaci Biroa za društvena istraživanja.
Od 11. do 30. rujna Vučiću je pripalo 78 posto ukupnog vremena koje je šest promatranih političkih aktera dobilo na RTS-u 1, Pinku, Prvoj, B92 i Happyju. Studentska lista imala je oko šest posto.
Pročitajte još
Drugim riječima, Vučić je sam imao više od 12 puta veću televizijsku zastupljenost od Studentske liste.
CRTA je zabilježila i da je Vučić u samo 11 dana od raspisivanja izbora imao 17 televizijskih gostovanja uživo. Ilija Srdanović, prvi kandidat Studentske liste, u istom razdoblju nije imao nijedno gostovanje uživo na televizijama s nacionalnom pokrivenošću.
Nakon Vučićeve ostavke na predsjedničku dužnost broj njegovih izravnih televizijskih uključenja porastao je s 27 u prvom dijelu kampanje na 78 u završnici.
Razmjere televizijske vidljivosti pokazao je i predizborni skup liste „Ujedinjena Srbija“ u Beogradskoj areni. CRTA je izbrojila čak 46 televizija koje su ga izravno prenosile.
Studenti su izgradili vlastiti medijski prostor
Dok su televizijski ekrani bili izrazito naklonjeniji Vučiću, Studentska lista najveću je publiku pronašla na društvenim mrežama, ponajprije Instagramu.
Središnji studentski račun uoči izbora pratilo je više od 930.000 ljudi, uz više od 50 profila pojedinih fakulteta. Samo u 30 dana glavni studentski profil dobio je oko 55.000 novih pratitelja.
Prosječna studentska objava na Instagramu prikupljala je oko 18.000 lajkova, dok je prosjek Vučićevih objava bio oko 3600.
Podaci koje je BBC prenio iz Reutersova instituta pokazuju koliko su mreže važne u Srbiji: Instagram koristi oko 75 posto stanovništva, Facebook 69 posto, TikTok 46 posto, a X oko 21 posto. Oko 67 posto internetskih korisnika društvene mreže koristi i za praćenje vijesti.
No bilo bi pogrešno studentsku pobjedu prikazati kao kampanju provedenu bez novca.
Prema podacima Mete, Studentska lista od 16. rujna do 15. listopada potrošila je više od 122.000 eura na oglašavanje na Facebooku i Instagramu. SNS je u istom razdoblju potrošio najmanje 105.000 eura.
Studenti su, dakle, u završnici kampanje na Metinim platformama potrošili čak više od najvećeg političkog protivnika.
Kad algoritam nije mogao do birača, studenti su krenuli pješice
Društvene mreže omogućile su brzo povezivanje ljudi koji su već bili zainteresirani za studentski pokret, ali nisu mogle same doprijeti do svakog birača.
Tu je počeo drugi dio strategije.
Studenti su tijekom gotovo dvije godine prosvjeda pješice i biciklima prolazili kroz gradove i sela, razgovarali s građanima i organizirali skupove daleko od velikih urbanih središta.
Time su posebno pokušavali doći do sredina u kojima su tradicionalne televizije i dalje glavni izvor informacija.
Njihova politička infrastruktura zato nije nastala nekoliko tjedana prije izbora. Građena je još od prosvjeda pokrenutih nakon pada nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 1. studenoga 2024., kada je poginulo 16 ljudi.
Društvene mreže dale su pokretu brzinu i doseg, ali su marševi, blokade i višemjesečni neposredni kontakt s građanima stvorili prepoznatljivost izvan interneta.
Medijski potres nakon izbora
Promjena političkog odnosa snaga već se osjeća i unutar srbijanskih medija.
Dio zaposlenika RTS-a okupljen oko neformalne grupe „Naš protest“ zatražio je ostavku generalne direktorice Manje Grčić i cijelog vodstva javne televizije.
Glavni i odgovorni urednik prvog programa Radio-televizije Vojvodine Nenad Ćaćić podnio je ostavku. Predstavnik sindikata Nezavisnost Darko Šper javno se ispričao gledateljima zbog dosadašnjeg rada programa i najavio promjene.
Posebno dramatično bilo je u Informeru, mediju koji je tijekom kampanje snažno napadao studentski pokret.
Nekoliko desetaka građana, među kojima je bila Dijana Hrka, majka mladića poginulog u padu nadstrešnice u Novom Sadu, ušlo je u prostorije Informera i sukobilo se riječima sa zaposlenicima i glavnim urednikom Draganom J. Vučićevićem. Došlo je i do naguravanja, nakon čega je intervenirala policija.
Informer je tijekom kampanje objavio i tvrdnju da Srdanović posjeduje kuću u Hrvatskoj vrijednu gotovo pola milijuna eura. Fact-checkeri Raskrikavanja provjerili su hrvatske zemljišne evidencije i utvrdili da su vlasnici nekretnine druge osobe.
Studentska pobjeda zato nije jednostavna priča o TikToku koji je pobijedio televiziju.
Televizijska prednost Vučićeve liste bila je golema, ali Studentska lista izgradila je paralelni kanal komunikacije. Društvene mreže služile su za mobilizaciju i organizaciju, plaćeno oglašavanje za širenje dosega, a marševi i izravni razgovori s građanima za dolazak do birača izvan digitalnog prostora.
Upravo je kombinacija interneta i kampanje na terenu obilježila izborni preokret u Srbiji.
