Hrvatska i dalje raste, ali jedan podatak upozorava: građani su snažno usporili potrošnju
Objavljeno: 27/08/2026 | Autor: Lika-express
Hrvatsko gospodarstvo nastavilo je rasti i u drugom tromjesečju 2026. godine, ali najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je tempo rasta osjetno usporio. Bruto domaći proizvod realno je porastao 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, nakon rasta od 2,2 posto u prvom tromjesečju.
Hrvatska tako bilježi rast BDP-a već 22. tromjesečje zaredom, no stopa od 1,7 posto najsporiji je godišnji rast još od posljednjeg tromjesečja 2020. godine.
Posebno se, međutim, iz novih podataka izdvaja potrošnja kućanstava.
Građani snažno usporili potrošnju
Potrošnja kućanstava, koja je jedna od najvažnijih sastavnica hrvatskog gospodarstva, u drugom je tromjesečju porasla samo 0,5 posto na godišnjoj razini. Samo tri mjeseca ranije rast je iznosio 2,6 posto.
Hrvatska udruga poslodavaca upozorila je da je, kada se izuzme pandemijsko razdoblje, riječ o najnižoj stopi rasta potrošnje kućanstava još od trećeg tromjesečja 2015. godine, kada je iznosila 0,4 posto. HUP ocjenjuje da je time jedan od glavnih oslonaca gospodarskog rasta posljednjih godina gotovo nestao.
Taj podatak posebno privlači pažnju jer plaće istodobno nastavljaju rasti.
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za lipanj iznosila je 1.555 eura i bila je nominalno 7,7 posto viša nego godinu ranije, dok je realno porasla 3,1 posto. Medijalna neto plaća iznosila je 1.345 eura.
S druge strane, rast cijena i dalje pritišće dio kućnih budžeta. Godišnja inflacija u srpnju iznosila je 3,9 posto. Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva bili su 12,2 posto skuplji nego godinu ranije, prijevoz 8,2 posto, a restorani i usluge smještaja 6,3 posto.
Investicije usporile, izvoz se oporavio
Usporavanje nije vidljivo samo kod osobne potrošnje. Bruto investicije u fiksni kapital povećane su 1,7 posto, nakon rasta od 2,5 posto u prvom tromjesečju i sedam posto u posljednjem kvartalu prošle godine.
S druge strane, izvoz roba i usluga nakon pada od 1,6 posto početkom godine sada je porastao tri posto. Izvoz roba povećan je 5,2 posto, dok je uvoz roba i usluga porastao 3,4 posto. Državna potrošnja ubrzala je s 0,7 na dva posto.
Razlike su vidljive i među pojedinim dijelovima gospodarstva. Građevinarstvo je povećalo realnu dodanu vrijednost 3,1 posto, informacije i komunikacije 5,1 posto, dok je kod prerađivačke industrije zabilježena stagnacija, a kod šire skupine industrijskih djelatnosti pad od 0,5 posto.
Hrvatska ipak raste brže od EU-a
Unatoč usporavanju, Hrvatska zasad raste brže od europskog prosjeka. BDP Europske unije u drugom je tromjesečju na godišnjoj razini porastao 1,2 posto, a gospodarstvo europodručja jedan posto.
Vlada pritom naglašava da Hrvatska bilježi 22 uzastopna kvartala gospodarskog rasta i da su sve glavne sastavnice BDP-a ostale u plusu. Hrvatska je, prema Vladinim podacima, uz Belgiju, Bugarsku i Cipar jedna od samo četiri članice EU-a s neprekinutim rastom od početka 2021. godine.
HUP, međutim, današnje brojke vidi kao potvrdu izraženijeg usporavanja gospodarstva u prvoj polovini godine. Za ostvarivanje rasta od oko 2,5 posto na razini cijele 2026., smatraju poslodavci, bit će potreban snažniji rezultat u nastavku godine.
Upravo će potrošnja građana, uz investicije, izvoz i kretanje cijena, zato biti među najvažnijim pokazateljima gospodarskog smjera Hrvatske tijekom jeseni.
